Najskuplja gljiva na svijetu neće biti uzgajana u RS

Od pompezno najavljivanog unosnog posla uzgoja tartufa, najskuplje gljive na svijetu, po svemu sudeći neće biti ništa.

Naime, kako je "Nezavisnim" potvrđeno, firma "Green Laboratories" iz Londona prestala je da finansira sve troškove po pitanju ovog projekta, kao i one koje su se odnosile na rad predstavništva koje se nalazilo u Banjaluci.

Obećane sadnice zainteresovanim poljoprivrednicima nikada nisu podijeljene.

Podsjećamo, prema najavama koje su prošle godine došle iz ove kompanije, posao se ogledao u dijeljenju besplatnih sadnica, koje inače koštaju 30 eura, i potpisivanju ugovora o formiranju plantaže sa koje bi rod lješnjaka i tartufa bio plasiran na unaprijed obezbijeđeno tržište.

"Nemamo informaciju ni iz Londona ni iz Beograda da li će ovaj projekat biti nastavljen, ali novac po ovom pitanju više ne šalju. Sve je trenutno u fazi mirovanja", kazala je Senka Gatarić-Vasilić, direktor predstavništva ove firme u Banjaluci.

Kako je rekla, do sada nije potpisan nijedan ugovor o sadnji, a analize, koje je uradilo nekoliko zainteresovanih, pokazale su kako u stvari nemamo zemljište na kojem bi ovaj posao mogao da uspije.

"Na našim prostorima zemljište je uglavnom kiselo, a za rod tartufa neophodno je da bude neutralno. Kao takvo, pogodno je za lješnjak, ali ne i za tartuf", kazala je Gatarić-Vasilićeva.

Boro Marić, predsjednik Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonjić Grada, kaže kako je, gledajući sredstva koja treba izdvojiti za početak posla, bolje da je propao. 

"Prema njima, ispada da sve dobijate besplatno, a od vas traže zemlju, uzorke i razna druga dokumenta koja koštaju i više od 1.000 maraka. Daju vam sadnice, a narednih deset godina vas drže u neizvjesnost zato što nema roda, s tim da, ako se sadnica osuši, naplaćuju po 40 do 50 eura. To je tako opipljiv i osjetljiv proces da nema šanse da se tako brzo i uspješno razvije, pa mi je sve od početka bilo jako sumnjivo", kaže Marić.

A lješnjak sa tartufima se neće saditi ni u Srbiji, s tim da su potencijalni poljoprivrednici mnogo gore prošli nego ovdje, pošto ih je nekoliko platilo neophodne sertifikate za početak posla u iznosu i do 600 KM.

Na desetine njih već danima pokušavaju da stupe u kontakt sa predstavništvom kompanije iz Londona u ovoj zemlji u vezi sa dodjelom sadnica, ali zasad nemaju uspjeha.

"Morao sam da radim analizu zemljišta, da platim sertifikat i što je najcrnje već drugu godinu ne obrađujem zemlju, čekajući sadnice. Trebalo je da ih dobijemo odmah nakon potpisivanja ugovora, u martu prošle godine, ali su odložili sadnju jer je navodno bila suša. Isto obrazloženje smo dobili i za jesenju sadnju. Sada je opet proleće, ali nikakvih informacija nemamo", kazao je za beogradske medije Jovica Janjić iz Vlasotinca.

Zanimljivosti Kilogram crnog tartufa koji se plantažno gaji u Italiji i Španiji, na svjetskom tržištu košta 550 eura, a bijeli, najkvalitetniji tartuf košta 1.000 eura po kilogramu. Zanimljivo je da je u Kini 2007. godine bijeli tartuf težak 1,5 kilograma prodat na aukciji za 330.000 dolara. Tartufi su vrlo tražen delikates na božićnoj trpezi bogatih.