Održana rasprava o trajanju marketinškog vremena u elektronskim medijima

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH organizirala je jučer u Sarajevu prvu javnu raspravu o izmjeni dijela Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, kojim je navedeno da se trajanje marketinškog vremena u programu elektronskih medija ograničava na šest minuta.

Vijeće RAK-a donijelo je 5. marta odluku da se nacrt izmjene člana 21. Kodeksa o komercijalnim komunikacijama uputi na javne konsultacije u trajanju od 21 dana, odnosno do 27. marta.

Učesnici današnje javne rasprave bili su predstavnici javnih emitera u BiH te privatnih tv i radiostanica i članovi Vijeća RAK-a.

Rasprava je otvorila mnoge probleme s kojima se u radu suočavaju javni emiteri i privatne medijske kuće, stavljajući u prvi plan način finansiranja i naplatu rtv takse.

Predsjedavajući Vijeća RAK-a Plamenko Čustović u uvodnom je obraćanju istaknuo da je cilj urediti ovu oblast u duhu najboljih evropskih standarda. Podsjetio je da je Vijeće RAK-a u julu prošle godine utvrdilo nacrt izmjene člana 21. Kodeksa, a u septembru donijelo i odluku o izmjeni trajanja marketinškog vremena sa šest na četiri minute.

Navodi da je osnov za takvu odluku bila analiza tržišta emitiranja, ocjenjujući da autor takvog dokumenta nije poznat. Također, podsjetio je i na činjenicu da je u vrijeme donošenja takve odluke mandat članova Vijeća RAK-a bio istekao.

"Ranija odluka donesena je bez posebnog razloga, a imajući u vidu drastičan pad naplate rtv takse potrebno je da se stanje odmah vrati na staro, te paralelno pristupi izradi sveobuhvatne analize tog tržišta", kazao je.

Član Komisije za komunikacije i promet Predstavničkog doma PSBiH Anto Domazet postavio je pitanje da li postoje barijere za privlačenje privatnog kapitala u ovu oblast ili je potrebno novim mjerama reducirati uticaj javnog sektora, a otvoriti prostor za privatni sektor.

"Smatram da se ne može zanemariti stanje javnog sektora u BiH, gdje je važno voditi računa o njegovoj finansijskoj samoodrživosti. Mi moramo pogledati istini u oči - javni sektor je u groznom stanju i pitanje njegove samoodrživosti je problematično", istaknuo je.

Esad Haćimović s OBN televizije mišljenja je da za finansijsku održivost i konkurentnost javnih medija nije ključno pitanje komercijalnog oglašavanja, već je tu presudna naplata rtv takse.

"RAK treba da stvori pravične uslove konkurencije na tržištu, jer se javni emiteri finansiraju iz dva izvora, a privatni iz samo jednog", kazao je on.

Mimo Šahinpašić s OBN televizije podvlači da javni servisi od rtv taksi mogu godišnje prikupiti više od stotinu miliona KM godišnje, te da je putem kablovskih operatera moguće prikupiti oko 30 miliona KM, dok privatni mediji ne mogu ostvariti ni 30 miliona godišnje prihoda.

Adnan Bilal s Federalne televizije navodi podatak da je u Hrvatskoj stepen naplate rtv takse viši od 90 posto, dok u BiH od 1998. godine postoji stalni pad naplate te takse. Kada to pitanje bude riješeno u BiH, smatra, onda pitanje oglašavanja neće biti tako veliko, dok je sada to pitanje preživljavanja.

Sreten Bjelotomić s BN televizije zalaže se za racionalizaciju uposlenika u medijskim kućama, navodeći za primjer BN televiziju u kojoj pet subjekata opslužuje 130 ljudi.

Direktor Marketinga BHT-a Nermin Durmo stava je da su predložene izmjene spomenutog člana Kodeksa u suprotnosti s EU standardima, jer bi njihova primjena imala štetan uticaj na finansijsku i političku nezavisnost  javnh servisa.

Direktor Federalne televizije Džemal Šabić smatra da je ključ ovog problema u RAK-u koje se posljednjih deset godina nije bavilo reguliranjem, već antireguliranjem ove oblasti. Također navodi podatak da u Srbiji postoje tri, Hrvatskoj dva, a u BiH oko sedam velikih komercijalnih medija.