Otvorena sarajevska Vijećnica- simbol Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Vijećnica, simbol Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nakon 22 godine ponovo je danas otvorena.

Program svečanog otvorenja počeo je riječima dobrodošlice na šest svjetskih jezika i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u izvođenju Sarajevske filharmonije, a za one koji nisu bili u prilici prisustvovati ovom činu, na službenoj stranici Grada Sarajeva postavljen je virtualni obilazak unutrašnjosti Vijećnice.

Obraćajući se prisutnima, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je kako su svi danas ponosni građani divnog grada Sarajeva te da su danas svi tu da kažu kako im je Vijećnica pri srcu. Podsjetio je na proces obnove Vijećnice, koji je trajao 18 godina, kao i na sam njen značaj i karakteristike.

"Spaljivanje knjiga u ovoj zgradi 1992. godine bio je vandalski čin, kojim je Starom kontinentu oduzet jedinstven dio njegovog intelektualnog i kulturološkog naslijeđa", istakao je Inzko.

"Drage Sarajke i Sarajlije, sarajevska Vijećnica se digla iz pepela i isto tako će Bosna i Hercegovina ponovo da stoji uzdignute glave. Danas i zauvijek neka obnovljena Vijećnica bude izvor snage i inspiracije za sve one koji obnavljaju i izgrađuju suživot, zajedništvo, toleranciju te civilizaciju ljubavi kao centralne stubove ove prekrasne zemlje", naglasio je.

Simbol vizije i izdržljivosti

Danas je veliki dan za Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad Sarajevo, kazao je obraćajući se prisutnima predsjedavajući Predsjednišva BiH Bakir Izetbegović te se zahvalio svima koji su pomogli obnovi Vijećnice u vidu donacija, kao i svima onima koji su radili na njenoj restauraciji.

"Ova večer ispunjena je emocijama kao rijetko koja druga. U kolektivnoj memoriji građana Sarajeva još je živa slika buktinje koja je progutala zgradu Gradske vijećnice i neprocjenjivo knjiško blago u njoj tog 25. i 26. augusta 1992. godine", rekao je Izetbegović.

Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, obraćajući se na prvom prijemu koji organizira u svečanoj sali Vijećnice, podsjetio je kako je danas Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, dodavši da su se evropske zemlje i narodi ujedinili u ovoj pobjedi i u temelj svoje budućnosti postavili nove vrijednosti.

"Danas svečano otvarajući sarajevsku Vijećnicu, potvrđujemo da su se te evropske vrijednosti objedinile na njoj, da su dobile još jednu dimenziju i formu, a to je njena raskošna ljepota. Otvarajući Vijećnicu nakon 18 godina obnove, vraćamo je, ustvari, njenim građanima u onom obliku i sjaju u kome su je oni izgradili prije 120 godina", istakao je Komšić.

Paljenje i uništavanje Vijećnice bio je zločinački čin proveden pod opsadom grada koja je trajala više od 1.400 dana, rekao je Komšić.

Izrazivši veliko zadovoljstvo što se 9. maj, Dan Evrope, obilježava u Vijećnici, specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Peter Sorensen kazao je kako je ona simbol arhitektonske vizije, učenja, institucionalne memorije, zanatskog umijeća i izdržljivosti građana Sarajeva.

"Vraćanje ovog dragulja gradu, Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu, predstavlja trajnu poruku solidarnosti građana Evropske unije sa građanima BiH, a posebno sa gradom Sarajevom. Zaštita kulturne baštine od ključne je važnosti za sve nas. Ona nam daje osjećaj pripadnosti, obogaćuje društva i zajednice te promovira uzajamno poštivanje i razumijevanje. Imajući u vidu nedavnu prošlost BiH, zaštita njene kulturne baštine ima istinsku ulogu u podršci gradnje povjerenja i pomirenja", kazao je Sorensen.

Svečanom otvorenju obnovljene Vijećnice prisustvovalo je više stotina visokih zvaničnika, predstavnika političkog, vjerskog, javnog, kulturnog i umjetničkog života u BiH, kao i brojni predstavnici i članovi diplomatskog kora.

Ukupna obnova koštala je više od 16 miliona eura.

Spašavanje Vijećnice

Vijećnica je zapaljena u bombardiranju Vojske Republike Srpske 25. augusta 1992. i tada je uništeno blizu dva miliona knjiga.

„Ova obnova je vratila Vijećnicu u njenu autentičnu formu i oblik, onaj enterijer i eksterijer kao kad je prvi put otvorena. Važno je što će Vijećnica biti otvorena 9. maja, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, jer je ona simbol otpora fašizmu. Vijećnica je prošla i preživjela sve faze fašizma, pa i ovu posljednju, kad je potpuno izgorjela i uništena. S uništavanjem zgrade, administrativnog i kulturnog središta grada, izgorio je i njen sadržaj“, kazao je gradonačelnik Komšić.

Istakao je značaj vatrogasaca i građana koji su taj dan gasili Vijećnicu: „Vijećnicu su spasili vatrogasci i radnici iz biblioteke, uz pomoć građana koji su rizikovali svoje živote kako bi spasili ono na čemu je zabilježeno naše kolektivno pamćenje.“

Prvi projekt gradnje Vijećnice povjeren je arhitekti Karlu Parižiku, ali je on kasnije dodijeljen Alexandru Witteku, jer se Parižik nije složio s primjedbama predstavnika vlasti na njegov uradak. Kako je objekat projektovan u pseudo-maurskom stilu, arhitekta je dva puta putovao u glavni grad Egipta Kairo radi studiranja objekata rađenih u tom arhitektonskom stilu, kao što su džamija i medresa Hasana II. Kako je Wittek tokom rada na projektu umro, njegov rad je nastavio Ćiril M. Iveković.

Dugogodišnja obnova

Gradnja Vijećnice trajala je dvije godine, a objekt je svečano otvoren 20. aprila 1896, dvije godine nakon okončanja gradnje. Zgradu je koristilo Gradsko poglavarstvo.

Od 1947. godine u Vijećnici je smještena Narodna i univerzitetska biblioteka BiH.

Povratak 120 godina u prošlost

Vijećnica je jedan od objekata u BiH koji svojim arhitektonskim stilom, kao i historiografijom predstavlja istinsko nacionalno blago. Ona je svjedok vremena, promjena vlasti i svoje namjene u skladu sa društvenim sistemom i kretanjima.

Vijećnica je svjedok smjene političkih sistema, Sarajevskog atentata, uzdizanja Sarajeva i BiH u svjetskim okvirima za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, prvih granata koje su pale na Sarajevo 1992., među kojima i onih kojima je zapaljena zajedno sa neprocjenjivim knjižnim fondom.

Prije nego što je počeo raditi kao jedan od arhitekata na projektu obnove Vijećnice i slikarske dekoracije, Nedžad Mulaomerović u Vijećnici je prije rata bio jednom. Nije se sjećao kako je ona izgledala niti je bio svjestan njenog značaja, a radeći na projektu upoznao se sa blagom koji je Sarajevo imalo u ovoj zgradi.

"Vijećnica je obnovljena i danas izgleda baš kako je izgledala i prije 120 godina. Ljudi su poprilično izgubili osjećaj šta je Vijećnica, kako ona izgleda iznutra i koje to bogatstvo ona ima. Sada je nova, ali ljudi kada uđu u nju imat će osjećaj da se vrijeme vratilo 120 godina unazad", kaže Mulaomerović.

Nova Vijećnica u starom ruhu autentično je restaurirana, a na projektu restauracije radili su deseci arhitekata, slikara, radnika, istraživača i drugih ljudi čije će ideje, misli i ruke ostati utkane u sve dijelove ovog velebnog zdanja.

"Šteta, koju smo mi gledali izvana ovih 18 godina, zapravo nije odražavala pravo stanje. Prava šteta na tom objektu bila je iznutra", priča glavni arhitekta projekta obnove Ferhad Mulabegović.

Obnova Vijećnice, smatra, dugo je trajala zbog nedostatka sredstava i cjelokupne situacije.

"Bilo je i teško i velika odgovornost raditi na restauraciji ovakvog objekta. Iz naših ekonomskih razloga i situacije, obnova je rađena dosta dugo, čak 18 godina. Austrijska uprava izgradila je Vijećnicu za četiri godine. Izvorna dokumentacija i projekt nije pronađen, a mi smo istražujući po arhivima u Sarajevu i drugim gradovima uspjeli pronaći dio dokumentacije", istakao je Mulabegović.

I tri porodice u plamenu

Baš kada se rat u Bosni i Hercegovini zahuktavao, 1992. godine, nekadašnja zaposlenica Nacionalne biblioteke BiH Kadira Mujanović odlučila se, zbog radne obaveze koju je imala, sa porodicom preseliti u Vijećnicu – na svoje radno mjesto.

Jednaku odluku donijele su i njene dvije kolegice, pa su u zgradi Vijećnice, neposredno prije nego što će biti zapaljena i izgorjeti, bile nastanjene i tri porodice.

Kada je, kako se prisjeća, tog 25. augusta 1992. godine počela „užasna oluja“ iznad Vijećnice, a požar počeo gutati sve u historijskoj zgradi, pozvala je u pomoć.

Kada je plamen buknuo na svim stranama zgrade i oteo se kontroli, oni koji su se našli unutra mogli su samo s bolom posmatrati kako gori i propada stogodišnje zdanje.

„Stajali smo i gledali kako to sve propada. Žalosno! Gledala sam kako sve propada u sekundi. Gorjele su knjige. Sve sam gledala svojim očima“, priča Mujanović.

Zaposlenici su tada pokušali spasiti neke knjige, a porodice koje su bile u drugim dijelovima Vijećnice, morale su proći kroz podrum kako bi uspjele izaći iz zgrade.

Granatiranje je trajalo punih 15 sati, prisjeća se dalje Mujanović, a kada su uspjeli ponovno ući u Vijećnicu pronašli su samo neke knjige koje su bile u podrumima i zatekli vodu do koljena.

I danas zahvaljuje Bogu da ljudskih žrtava nije bilo.

Uništene su knjige koje su bile od neprocjenjive vrijednosti, stare i po nekoliko desetaka i stotina godina, a cjelokupna šteta na samoj zgradi Vijećnice bila je nemjerljiva.

Svjedok poslijeratne obnove

Vijećnica, iako uništena, svjedok je i poslijeratne obnove Sarajeva. Nakon rata, kao i prije njega, Vijećnica predstavlja jedan od najfotografiranijih kulturno-historijskih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i nesumnjivo je jedan od simbola Sarajeva.

Jedan od učesnika ceremonije svečanog otvaranja Vijećnice - Vedran Smajlović, poznati violončelista, koji je u razrušenoj Vijećnici svirao Albinonijev Adagio, odajući time počast tom svojevrsnom hramu znanja, rekao je: „Dok sam svirao, oko mene je bila nevjerovatna energija. Taj prostor je i dalje živio i disao. Iako je bio zapaljen, i dalje je imao nevjerovatnu moć.“

Za građane i goste grada dvosatni svečani program bio je dostupan putem mnogih ekrana raspoređenih ispred Vijećnice.

Da ova priča dopre do najudaljenijih krajeva svijeta, pobrinuli su se BHT1 i Al Jazeera, koji su sliku otvaranja Vijećnice putem eurovizijske razmjene (u 84 zemlje), odnosno satelita odaslali po cijelom svijetu.

foto: FENA