Vlada Brčko Distrikta: Dva modela pomoći za one koji nemaju krov nad glavom

Vlada Brčko Distrikta BiH na jučerašnjem nastavku izvanredne sjednice razmatrala je aktualnu situaciju i realiziranje preuzetih aktivnosti resornih odjela Vlade, institucija i službi Distrikta na saniranju posljedica poplava u Brčkom, te su tijekom zasjedanja podnesena izvješća o realiziranju dosadašnjih radova.

 Dogradonačelnik Esed Kadrić istaknuo je kako je Vlada prije utvrđivanja konačnog broja stambenih jedinica koje više nisu upotrebljive odlučila da, primjenjujući metodologiju Svjetske banke, donese jasne standarde po kojima će se postupati da se ljudima osigura krov nad glavom, priopćeno je iz Vlade Brčko Distrikta.

"Prema modelu Svjetske banke gradili bi se timski objekti, odnosno jednoetažne kuće dimenzija 7x8 metara koje bi Vlada Distrikta izgradila za potrebe zbrinjavanja tih ljudi. Procjena je da to iznosi oko 47.000 KM po jednom objektu uz one nužne sadržaje koji su neophodni za stanovanje. Drugi pristup je da oni objekti koji ostaju u funkciji i u kojima će ljudi i dalje stanovati, a pretrpjeli su poplave da se izdvoje razmjerni iznosi do 15.000 KM kako bi se ljudima pomoglo u smislu saniranja unutrašnjosti kuća te nabave namještaja za opremanje", pojasnio je dogradonačelnik Kadrić.

Odjel za prostorno planiranje i imovinskopravne poslove radi na definiranju tih lokacija kao i pribavljanju potrebnih suglasnosti.

"Ljudi će imati mogućnost da takvu ponudu prihvate ili odbiju, s tim da ako odbiju Distrikt neće imati nikakvu obvezu prema njima", rekao je Kadrić, ističući da se taj model nastoji primijeniti kako bi se osigurala financijska potpora Svjetske banke u izgradnji kuća, u suprotnom će ona biti financirana iz sredstava Distrikta.

Također je napomenuo kako će se voditi računa o obiteljima koje broje više članova s obzirom da je standard od oko 45 kvadrata funkcionalnog prostora za stanovanje dovoljan za maksimalno 3-4 člana obitelji.

Predstojnik Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Dževdet Šahović izjavio je kako je nakon opadanja razine rijeke Save težište stavljeno na proces odvođenja vode iz poplavljenog područja.

"Na crpnoj stanici "Đurići" u funkciji su dvije crpke, a radi se i na osposobljavanju treće za iscrpljivanje vode kapaciteta i do 2.500 litara u sekundi. Sava je do jučer opala ukupno 6,5 metara, te je zbog velike razlike u visini vode koja se vraćala došlo do potkopavanja nasipa", naveo je Šahović.

On je naglasio da su odmah poduzete privremene mjere te angažirane dvije tvrtke za vodu koje će na tom mjestu da postave šipove kao i kamenje većeg promjera i granulaže, a tek onda ostali materijal, dok se voda ne povuče kako bi se taj nasip mogao sanirati.

Po njegovim riječima, uvedene su i ekipe koje će pokositi krunu savskog nasipa u cijeloj dužini kako bi se moglo pristupiti mjerama dezinsekcije terena, dok je ostatak nasipa još uvijek pod vodom. "Ubrzano se radi na aktivnostima u svezi s presijavanjem poljoprivrednih kultura kukuruza i soje što je moguće učiniti na površini od oko 2.000 hektara zemljišta, kao i nabavi sjemena i goriva koji bi se dodijelili ljudima čiji su usjevi zbog nepogode uništeni", podsjetio je Šahović.

Predstojnica Odjela za zdravstvo i ostale usluge dr. Anđa Nikolić izvijestila je članove Vlade na današnjoj sjednici kako je od ukupne donacije lijekova na razini Bosne i Hercegovine Brčko Distriktu BiH pripalo svega 5 posto, dok je Republici Srpskoj 50 posto, a Federaciji BiH 45 posto.

Ona je kazala da je higijensko-epidemiološka situacija na području Brčko Distrikta BiH stabilna, ali potencijalna opasnost od epidemije još uvijek nije isključena.

"Ekipe javnog zdravstva u suradnji s Higijensko-epidemiološkom službom javne zdravstvene ustanove maksimalno rade na terenu kako ne bi došlo do izbijanja epidemije", objasnila je Nikolić.

Kada je u pitanju ispravnost vode za piće na području Distrikta, Nikolić je navela da je voda u gradskom vodovodu i standardnim dubokim arteškim bunarima bakteriološki ispravna, izuzev česme Bogičević, Grbavica-Pljoštare i Plazulje-Novo naselje, za koje je utvrđeno da su bakteriološki neispravne.

"Voda u lokalnim vodovodima u Štrepcima i Zoviku, te Rašljanima, Gornjoj Skakavi, Bijeloj i Brezovu Polju nije za piće, s tim što u centru Bijele i u Osnovnoj školi u Brezovom Polju postoje specijalistički timovi iz Njemačke s postrojenjima i kompletnim laboratorijem za ispitivanje i pročišćavanje vode za piće. U Krepšiću I i II voda također nije za piće nego mještane opskrbljujemo cisternama ispravne vode", navela je dr. Nikolić, stoji u priopćenju.