Spajanje Mercatora i Konzuma: Pozitivno ili negativno za BiH?

Koncern Agrokor krajem prošlog mjeseca je uspješno zaključio proces kupovine većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator i postao njegovim većinskim vlasnikom. Budući da obje kompanije posluju u BiH, kod naših firmi došlo je do bojazni kako će ovo spajanje uticati na tržišne tokove, kao i na domaće lance trgovina i proizvođače.

Sudeći prema izjavi koju je eKapija.ba dobila od Sektora za korporativno komuniciranje Mercator d.d. Ljubljana, razloga za bojazan nema.

"I pored promjena u vlasničkoj strukturi Mercator nastavlja sa izvođenjem tekućih aktivnosti i projekata, te saradnju sa lokalnim dobavljačima. Prije svega ostajemo usredočeni na svoje kupce, jer  i u buduće želimo predstavljati najbolji izbor među trgovcima, takođe i  preko široke ponude lokalnih proizvoda. Naši kupci su uvijek bili kreatori našeg asortimana i tako će biti i u buduće", ističu iz Mercatora.

Oni dalje navode kako je nestabilno vlasništvo proteklih godina imalo negativan utjecaj na poslovanje Mercatora, zato je uspješan zaključak prodajnog procesa važan za društvo, jer mu obezbjeđuje stabilnu vlasničku strukturu.

"U okviru prodajnog procesa u narednim mjesecima će se odvijati pravno-formalni koraci, takođe će početi i procesi integracije. Tada će biti poznate i pojedinosti tog procesa", navode iz Mercatora.

No kada je riječ o domaćim trgovačkim lancima, oni nisu tako optimistični, te smatraju da je spajanjem Mercatora i Konzuma stvoren veći i dominantniji lanac trgovina, koji uzima monopol na bosanskohercegovačkom tržištu.

"Bh. tržište će biti preplavljeno robom iz Hrvatske i Slovenije, kao i robnim markama strane proizvodnje, dok BiH gubi od poljoprivrednih do prehrambenih proizvođača, jer prodaja bosanskohercegovačkih proizvoda nije u interesu ovog trgovačkog lanca. Takvo iskustvo je bilo do sada, a preuzimanjem monopola na tržištu biće još teže domaćim proizvođačima", kaže za eKapija.ba Elvira Isaković, PR & marketing manager Amko group.

Ona smatra da se spajanjem Mercatora sa Konzumom stvorio trgovački lanac sa velikim tržišnim udjelom u cijeloj regiji, te da je jasno da proizvod koji nije prisutan u njihovoj maloprodaji teško uopće može opstati na tržištu.

"Za očekivati je da će Konzum sa takvom pozicijom tražiti nenormalne uslove u vidu rabata,  naplaćivanja ulistavanja novih artikala u prodajni asortiman, naplaćivanju pozicija na policama i sličnim uslovljavanjima prema proizvođačima. Pozicija domaćih proizvođača će u startu biti nezavidna u odnosu na proizvođače iz zemalja iz kojih tržni lanac potječe, dok će domaće trgovine teško moći biti konkurentne u cijenama i povoljnostima prema potrošačima, osim ako domaći proizvođači budu prepoznali da je dugoročni put za njihov opstanak ako se udružimo u cilju zajedničkog opstanka, i domaće proizvodnje i domaće trgovine", priča naša sagovornica.

Međutim ona ističe da je prednost Amko marketa to što je 100% domaći trgovački lanac sa više od 50 %  domaćih proizvoda na policama. U Amku smatraju da ta činjenica predstavlja jedinu mogućnost da zadržimo novac u našoj zemlji i tako direktno utječemo na razvoj društva i bolje ekonomske situacije, jer podržavamo našu poljoprivredu i domaće proizvođače.

"Domaći lanci trgovina, kojih je nažalost malo preostalo, znače jedinu nadu za opstanak domaće poljoprivrede i naše proizvodnje, pa sa time i prilike za rad građana BiH. Samo kupovinom bh proizvoda i kupovinom u domaćim trgovinama stvaramo prilike za razvoj našeg društva i boljih ekonomskih uslova života u BiH", navodi Isakovićeva.

Sličnog mišljenja je i Admir Kapo iz Udruženja Kupujmo i koristimo domaće - Kvalitetno proizvedeno u BiH Sarajevo koji smatra da da će građani BiH biti sve više i više siromašniji:

"U ponudi Agrokora je skoro pa nikakva zastupljenost naših proizvoda. Većina proizvoda je iz Hrvatske i novac ide u Hrvatsku njihovim proizvođacima dok naši gube police i tržišnu utakmicu", kaže Kapo za naš portal.

I pored više pokušaja, ostali smo uskraćeni za komentar Uprave Konzuma o daljnim koracima nakon spajanja sa Mercatorom, o konkretnim promjenama nakon akvizicije i o njihovom odnosu prema bh. proizvođačima.

Međutim, budući da je spajanje ove dvije firme već gotova stvar, treba tražiti i pozitivne strane toga. Činjenica je da proizvođači koji uđu u ovaj lanac lakše će se probiti na tržište u regiji, a biće im lakše pregovarati sa jednim trgovačkim lancem, nego sa dva. Također velik regionalni igrač koji će nastati moći će se se natjecati sa srednje velikim europskim tvrtkama i kotirati na europskim burzama.

A.Šulović