Od 15. septembra putovanje do Neuma kraće za šest kilometara

Veliki problem na magistralnoj cestovnoj mreži predstavlja nelagalna gradnja i veliki broj priključenja na magistralne ceste koje su u osnovi međunarodni koridori na kojima bi ograničenja brzine trebala biti minimalna, ali zbog urbanizacije prosječna eksploataciona brzina iznosi 60 km/h.

Ovo je rekao u razgovoru za Agenciju FENA direktor Javnog preduzeća Ceste FBiH Filip Vujeva govoreći o nedostacima na cestama Federacije BiH u pogledu rizika i sigurnosti.

Podsjetio je da je većina cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini izgrađena u periodu 1968.-1985., navodeći da su tehničko eksploatacioni parametri korišteni za građenje tih cesta relativno skromni i da su odgovarali tadašnjem intenzitetu i strukturi prometa.

Gotovo polovina putne mreže je, ističe Vujeva, sa dvotračnim kolovozom širine 6,5 m sa i bez bankine sa projektnim brzinama od 80 km/h.

"Sve ovo ima za posljedicu duga vremena putovanja na relativno kratkim udaljenostima i smanjen stepen sigurnosti pri odvijanju prometa. Upravljač magistralne cestovne mreže je u okviru raspoloživih finansijskih mogućnosti izvršio sanaciju i rehabilitaciju većeg dijela magistralne cestovne mreže, a u toku su pregovori za osiguranje sredstava za modernizaciju cestovne infrastrukture što će gore navedene probleme u znatnoj mjeri umanjiti", rekao je Vujeva.

Odgovarajući na upit u kojoj su fazi aktivnosti na dionici ceste Stari Neum - Babin Do, koja bi u naredna dva mjeseca trebala biti u potpunosti puštena u promet kaže da se „radovi na kompletiranju ove dionice odvijaju u skladu sa ugovornim dokumentima i dinamičkim planom“.

Naime, stanje postojeće ceste Buna - Neum odlikuje se vrlo skromnim tehničkim elementima gdje se širine kolovoza kreće od tri do pet metara. U periodu do 1992. godine izgrađen je jedan dio ovog magistralnog pravca i to na potezu Buna - Masline - Stolac i dionica Stolac - Drenovac.

Od 2005. do 2006. izgrađena je dionica ceste Stari Neum - Kiševo, a u periodu 2013. godine izgrađena je dionica Kiševo - Babin Do za koju je utrošeno 3.094.729,09 KM.

Izgradnjom ove dionice stekli su se uvjeti za stavljanje u promet izgrađenog dijela ceste sa izgradnjom spojne ceste Babin Do sa postojećom cestom.

"Trenutno su u toku aktivnosti na izgradnji spojne ceste Babin Do sa postojećem cestom M17.3 Neum - Stolac. Radovi će biti u potpunosti završeni do 15. septembra u skladu sa ugovornim dokumentima kada će izgrađena dionica ceste biti puštena u promet. Puštanjem ove dionice u promet, putovanje do Neuma će biti kraće za punih šest km", kazao je Vujeva.

Za dovršetak ovog dijela Ceste FBiH osigurale su sredstva iz vlastitih izvora u iznosu od 1.130.911,91 KM.

Govoreći o dionici od Babina Dola do Broćanca, Vujeva naglašava da se trenutno radi na rješavanju pitanja imovinsko-pravnih odnosa.

"Postupak eksproprijacije na ovoj dionici provodi se na zadovoljavajući način te je dosada riješeno oko 80 posto predmeta što stvara predpostavke da kada se osiguraju sredstva može otpočeti sa izgradnjom ove dionice. Trenutno je u fazi iznalaženje sredstava iz kreditnih aranžmana kako bi se krenulo sa izgradnjom ove dionice za koju je osigurana kompletna investiciono-tehnička dokumentacija - istakao je Vujeva.

Na upit koji se radovi izvodi u cilju potpune funkcionalnosti i učinkovitosti Sarajevske obilaznice kazao je da dionica Jošanica-petlja Butila (LOT-1) u potpunosti izgrađena i puštena u promet.

"LOT-2, dionica petlja Butila- Briješće-Stup, je djelimično izgrađena, a zbog raskida ugovora sa izvođačem zbog njegove nesolventnosti radovi su prekinuti, trenutno se čeka odobrenje međunarodnih finansijskih institucija, koje kreditiraju predmetni projekt (EBRD, EIB, OPEK FOND), za nastavak radova", navodi direktor JP Ceste FBiH.

LOT-3 koji implementira JP Autoceste Federacije BiH, je jednim dijelom izgrađen i pušten u promet, konkretno dionica LOT-3A, petlja Butila – Vlakovo.

"Dionica LOT-3B, Vlakovo - Mostarsko raskršće, zbog neriješenih imovinsko pravnih poslova se trenutno ne izvodi", potvrdio je u razgovoru za Agenciju FENA direktor Javnog preduzeća Ceste FBiH Filip Vujeva.