Nedžad Biberović: Halal je način života i kao takvog ga treba predstaviti

Sa Nedžadom Biberovićem marketing menadžerom mesne indsutrije OVAKO, kompanije koja je među prvima u Bosni i Hercegovili usvojila sve potrebne standarde za halal kvalitetu, halalmagazin.com razgovarao je o tržištu halal proizvoda u BiH i regiji, svjesti potrošača, BH. halal brandovima , ali i problemima sa kojima se susreću proizvođači na domaćem tržištu kada su u pitanju halal standardi i javne nabavke.

Kako biste opisali halal tržište u BiH i regiji? Na koji način funkcionira, te da li biste nam mogli dati procjenu njegove eventualne finansijske vrijednosti?

Moram da naglasim da se halal tržište na ovim prostorima, na žalost, još uvijek ne posmatra na ispravan način, već u velikom broju slučajeva kroz prizmu nacionalizma. Ukoliko uzmemo veličinu halal tržišta, odnosno ljude koji istinski traže halal proizvode, možemo zaključiti da je to ipak malo tržište. Na našim prostorima halal tržište dijeli se na tri dijela i to na one koji insistiraju na halalu, one koji ne obraćaju pažnju da li je proizvod halal ili nije i na one koji izbjegavaju halal proizvode. Zaista nemam podatke o finasijskoj procjeni tržišta, zbog nedostatka istraživanja te vrste, te o vrijednosti tog tržišta ne mogu ni govoriti.

 Kakva su Vaša iskustva kada su u pitanju halal tržišta?

Kada govorimo o našem iskustvu, moram reći da je dosta toga sadržano u prethodnom odgovoru. Moram reći da sa ekonomskog aspekta Halal certifikat još uvijek nije nešto što donosi značajnu dobit, jer upravo je on kočnica za ulazak na tržišta koja su nacionalno obojena. Međutim istakao bih da je opredjeljenje za halalom iskreno, te da je realizovano željom vlasnika kompanija Akova Impex d.o.o., Ovako d.o.o. i Brovis d.d., da građanima i nama uposlenicima omoguće halal proizvode. Kada govorimo o tržištu, također neophodno je napomenuti da su kupci halal proizvoda, također lojalni kupci koji znaju da halal proizvod nije samo proizvod koji zadovoljava vjerske propise, već je proizvod koji ne sadrži ništa štetno po ljudski organizam.

Kada je vaša kompanija certificirala proizvodnju, kako je to teklo, kako je reagiralo tržište na ovaj potez?

Istakao bih da je naša kompanija među prvima kompanijama u BiH koja je izvršila halal certifikaciju. Ukoliko realno sagledamo stvari, bez obzira o čemu se radi uvijek imamo dvije strane, pobornike nečega i one koji su protiv toga. Ništa drugačije nije bilo ni sa našim halal certificiranjem.

Koliko su potrošači u konkretno u BiH osvješteni kada je u pitanju konzumiranje halal proizvoda?

Potrošači koje zanima halal proizvodnja su osvješteni i poznaju procedure halala. Međutim veliki broj ljudi ne poznaje cjelokupnu halal priču, a to je da, konkretno u uzgoju životnja, životinja mora da se tretira na halal način, zatim mora da se hrani halal hranom (to isključuje antibiotike, hormone, koštano brašno, svinjsku mast, i sl.), te na kraju treba da se zakolje na halal način, a nauka je dokazala da je to najbezbjedniji i najzdraviji način okončanja života životinje po ljudski organizam.

Da li biste za posjetioce portala halalmagazin.com mogli izdvojiti bosanskohercegovačke halal brandove koji su već zadobili povjerenje potrošača kako u BiH, tako i u regiji, te eventualno u svijetu?

Brendove koje bi izdvojio pored mesne industrije Ovako su definitivno svi brendovi AS grupacije. Mogu slobodno reći da su ove dvije kompanije zaista mnogo uradile u proteklim godinama na poboljšanju kvalitete proizvoda, brendiranju, dizajnu, marketingu i svemu onome što prati uspješne kompanije. Iako imamo veliki broj kompanija koje imaju halal certifikat, mnoge od njih to nisu iskomunicirale na pravilan način i dali do znanja potrošačima da su halal certificirani. Veliki broj kompanija naprave kratkoročna marketinška ulaganja misleći da je to dovoljno, međutim istina je da bez kontinuiranog marketinškog komuniciranja, nema ni kontinuiranog komuniciranja sa potrošačima. Također imamo kompanija koje jednostavno nemaju priliku da se razviju iz jednog prostog razloga što je ulaz na tržište izuzetno skup i dugo se čeka naplata sredstava. Kod ovakvih situacija država bi trebala da prepozna kvalitetnog proizvođača i podrži ga u razvoju, međutim svima je poznato kakvo je stanje u državi. Obzirom da sa ovim skrećem sa teme, ovu problematiku možemo ostaviti za neki drugi put.

Koliko institucije po Vašem mišljenju u BiH uvažavaju potrebe i interes potrošača halal proizvoda i usluga, te da li u tom smislu poduzimaju mjere, kao što su dostupnost i pravo na izbor u državnim institucijama kao što su bolnice, institucije od javnog značaja, škole, itd.?

Naglasit ću da je ovo isključivo moje mišljenje kreirano iz iskustva rada na tenderima i ekscesima koji su dešavali u prošlosti. Opće poznato je da prilikom javnih nabavki, institucija koja nabavlja određeni proizvod ili uslugu, jasno mora specificirati sve stavke vezano za proizvod ili uslugu koju žele da nabave, što konkretno u ovom slučaju znači da ukoliko institucija nije definisala da traži halal proizvod, mala vjerovatnoća je da će dobiti halal proizvod. Nedavno smo imali slučaj kada su naša djeca u javnim obdaništima za obroke jela svinjsku paštetu. Jednostavno proces javnih nabavki funkcionira po principu specifikacije i najniže ponuđene cijene. Incident sa paštetama koje su sadržavale svinjsko meso, dokaz je da u proceduru treba uključiti i kontrolu kvalitete koja će ocijeniti da li ponuđeni proizvod zadovoljava sve traženo kroz tendersku dokumentaciju. Generalno sam mišljenja da u BH. institucijama još uvijek ne postoji svijest o potrebama korisnika javnih ustanova.

Kakva su Vaša predviđanja, kada je u pitanju bh. tržište halal proizvoda i usluga, kao i halal tržište balkanske regije, šta bi se moglo dešavati u budućnosti?

Tržište definišu isključivo potrošači. Veliku podršku i ulogu u kreiranju tržišta mogu i moraju imati mediji. Naglasio bih da je neophodno ljude upoznati sa halalom u cjelini, jer najveću prepreku predstavlja upravo to što veliki broj ljudi nije upoznat sa procedurom i misli da je halal isključivo ono što je zaklano u ime Boga, a ne poznaje da proizvod nije halal ukoliko nije ispunio preduslove koje sam ranije naveo. Ljudi moraju saznati da je halal nadogradnja na HACCP (sanitarno-higijenska kontrola proizvoda), te da kao takav halal garantuje da proizvod ne sadrži apsolutno ništa što je štetno po ljudski organizam, odnosno da se koriste isključivo emulgatori i aditivi koji se mogu naći i na web stranici Agencije za certificirnje halal kvalitete www.halal.ba.

(http://www.halalmagazin.com)