Pojačan nadzor financijskih transakcija sa BiH uvele 32 zemlje

Nakon što je Odbor eksperata Vijeća Europe za evaluaciju borbe protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) u lipnju/junu objavio Deklaraciju o neusklađenosti po pitanju sprječavanja pranja novca već su 32 zemalje od svojih financijskih institucija zatražile uvođenje pojačanih provjera transakcija sa fizičkim licima i financijskim institucijama u BiH. Neke od njih su Austrija, Slovenija, Albanija, Kipar, Francuska, Crna Gora, Rusija, Srbija, Rumunija, Poljska i dr.

Proces tihog isključivanja Bosne i Hercegovine iz do sada ustaljenih međunarodnih tokova novca je sve prisutniji, kažu nam u Udruženju banaka u BiH.

"To se ogleda kroz jednostrano zatvaranje računa u inozemstvu, odbijanje izvršenja transfera prema BiH, ograničenosti pristupa komercijalnim kreditima i garancijama itd. Obzirom da se radi o problematici koja je vezana za diplomaciju i nacionalne diskrecije statistički podaci nisu dostupni", kaže za eKapija.ba Samir Lačević, voditelj za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka.

Navodi da će ovo neizvršavanje međunarodno preuzetih obaveza od strane Parlamenta BiH imati sve veće posljedice po ekonomiju i ukupan životni standard u BiH.

Tome u prilog ide i činjenica da izmjene Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koje su bile jedan od uvjeta MONEYVAL-a kako naša zemlja ne bi dospjela na sivu listu globalnog tijela za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma Financial Action Task Force (FATF), još uvijek nisu usvojene.

Kakva će sudbina zbog toga zadesiti našu zemlju, mogli bismo saznati već za nekoliko dana. Naime, za 15. rujna/septembra planirano je održavanje plenarne sjednice MONEYVAL-a, na kojoj bi trebalo biti govora o BiH i mogućem stavljanju zemlje u ICRG proces za nekooperativne zemlje.

"Raspoloženje u Moneyvalu je da nas stave u taj proces. Mi pokušavamo da isposlujemo odgađanje, ali će biti teško", kaže za eKapija.ba Mladen Ćavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH. 

Stavljanjem BiH na ovu listu, slanje novca iz inozemstva će biti kompliciranije jer će sve financijske institucije iz svijeta raditi dubinsku kontrolu transakcija kako bi provjerili je li novac opran ili namijenjen za kriminalne svrhe.

Takvo postupanje u velikoj mjeri će usporiti novčane transakcije, a moglo bi doći i do poskupljenja kapitala.  Problem je u tome što se radi o diskreciji financijskih institucija da ocijene te vrlo često budu neosnovano radikalni u revnosnom suočavanju s rizikom koji neke zemlje predstavljaju, pogotovo u slučajevima kad su nedovoljno upućeni i kad ne žele da riskiraju u vezi sa reputacijom svojih institucija.

Zbog naprijed navedenog ne da je moguće, nego se već događa i događat će se  da će radnici banaka odbijati prijeme uplata transakcija prema BiH. Ponekad iz razloga jer im je osobno manji problem nekoga odbiti nego provoditi procedure pojačane identifikacije, navodi Ćavar.

"Ova vrsta sankcije predstavlja otvoreni-vidljivi dio, ali puno je veća šteta usporavanje svih ostalih transakcija te izbjegavanje investicija i suradnje s bh. tvrtkama i državljanima", navodi zamjenik ministra sigurnosti zaključivši kako je ključni problem što BiH formalno predstavlja neusklađene zemlje te što se sve aktivnosti država i financijskih institucija događaju u tajnosti ispod površine službenog postupanja.

To bi se moglo odraziti i na investiranje i kreditni rejting što neće biti nimalo pozitivno za našu zemlju koja bilježi već u prvoj polovici ove godine bilježi pad investicija od 67,1 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Podsjetimo, zemlje Moneyvala, odnosno Europske unije, žele imati jamstva države BiH da je usvojena sva potrebna legislativa i uspostavljeni mehanizmi i institucije u BiH za borbu protiv terorizma i pranja novca. Ako nije usvojen set zakona koji se dopunjuju i odredbe u kaznenom zakonodavstvu koje se striktno odnose na borbu protiv financiranja terorističkih aktivnosti i pranja novca, onda je jasno zašto ne možemo u potpunosti, kao zemlja, jamčiti za legalnost novčanih tijekova.

Naš bankarski sustav, doduše, već ima razrađene mehanizme za kontrolu legalnosti novčanih tijekova, ali i država, a ne samo financijske institucije i entiteti, mora usvojiti odgovarajuće mehanizme kontrole. Dakle, smatraju stručnjaci, moramo imati jedan zaokruženi sustav u svim aspektima, što trenutačno nije slučaj.

D.Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“