Zbog čega se trebate uključiti u sistem upravljanja ambalažnim otpadom

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Zbog čega se trebate uključiti u sistem upravljanja ambalažnim otpadom

Lidija Tomić, direktorica Eko života za čitaoce portala eKapija.ba pojašnjava zbog čega se bh. privrednici moraju i trebaju uključiti u sistem upravljanja ambalažnim otpadom, koje su zakonske mjere predviđene za neuključivanje, te koje su firme obuhvaćene ovim pravilnikom.

20.10.2014. 10:56 / Izvor: eKapija.ba

Lidija Tomić, direktorica Eko života za čitaoce portala eKapija.ba pojašnjava zbog čega se bh. privrednici moraju i trebaju uključiti u sistem upravljanja ambalažnim otpadom, koje su zakonske mjere predviđene za neuključivanje, te koje su firme obuhvaćene ovim pravilnikom.

Bh. privrednici dužni su da se uključe u neki od bh. operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom, kako to kod nas funkcioniše? Da li se primjenjuje ovaj zakon?

- Donošenjem Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom kojim je detaljno regulisana ova oblast zapravo je došlo do uspostavljanja, odnosno početka uspostavljanja integriranog modela sistema upravljanja ambalažnim otpadom. Ključnu ulogu, pored bh.privrednika, u čitavom sistemu ima operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom koji je zapravo tu da u ime svih onih koji se uključe u sistem preko operatera ispuni zakonske obaveze odnosno obaveze koje su propisane u navedenom pravilniku.

Za koje privrednike ova odluka važi?

- Obaveze koje su propisane Pravilnikom odnose se na sve one koji plasiraju proizvode u ambalaži na tržište Federacije BiH. Konkretnije, kao što je i u pravilniku navedeno to podrazumijeva da je proizvođač, uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjevač obavezan da se priključi u sistem upravljanja  ambalažnim otpadom i odgovoran je za postizanje propisanih ciljeva. Svoje obaveze odnosno odgovornost za postizanje ciljeva proizvođač, uvoznik, punilac, paker, distributer i krajnji snabdjevač mogu prenijeti direktno na operatera sistema.

Zbog čega je donesena ova odluka?

- Poznato je da je naša zemlja zauzela stav da svoje zakonske akte uskladi sa evropskim standardima. Usklađivanje zakonskih akata iz segmenta okoliša je svakako jako bitno. Usvajanja i primjenjivanje direktiva i ostalih propisa u oblasti zaštite okoliša u dobroj mjeri bilježi napredak. Međutim, nije dovoljno usvojiti propise, ono što je zapravo jednako bitno je implementacija odnosno primjena tih propisa na najbolji mogući način. Implementacija i primjena propisa, evropskih standarda se u biti i „dešava“ donošenjem ovakvog pravilnika u skladu sa EU direktivom  kao i otvaranjem vrata i davanjem mogućnosti uspostavljanja operatera sistema koji ima za cilj uspostaviti čvrst i jak sistem upravljanja ambalažnim otpadom.

Ovaj pravilnik je stupio na snagu 2012. godine, koliko se do sada privrednika uključilo u sistem, da li je ove godine primjetan njihov porast?

- Pravilnik je stupio na snagu 2012. godine i obavezan je za sve privredne subjekte. Značajan broj subjekata se uključio u sistem, ali moram naglasiti da prilikom uspostavljanja kontakata sa privrednim subjektima uvidjeli smo da veliki broj istih nije ni bio upoznat sa obavezom odnosno odredbama pravilnika. Ima i ogroman broj privrednih subjekata koji se nisu uključili u sistem, ali moram priznati da iz dana u dan taj broj opada odnosno sve je veći broj onih koji žele svoje povjerenje ali i obaveze prenesu na EKO ŽIVOT kao najpovoljnijeg operatera sistema.

Koje usluge vi kao firma nudite privrednim subjektima?

- Eko život kao operater sistema upravljanja amabalažnim otpadom ima za cilj uspostaviti čvrst i efikasan sistem upravljanja ambalažnim otpadom. Prilikom uspostavljanja istog pokušavamo u što manjoj mjeri opteretiti privredne subjekte, obzirom da znamo u kakvoj se situaciji nalazi privreda u BiH. Eko život kao najpovoljniji operater sistema nudi najniže naknade koje su privrednici dužni platiti prilikom stavljanja svojih proizvoda u ambalaži na tržište, odnosno kako bi subjekti ispunili svoje obaveze propisane Pravilnikom. Također pored toga što smo najpovoljniji operater, Eko život ima potpisane ugovore sa respektabilnim privrednim subjektima, mi ih nazivamo SAKUPLJAČIMA, koji vrše usluge od prikupljanja, preuzimanja, transporta, sortiranja, baliranja, do reciklaže ambalažnog otpada kod ovlaštenog prerađivača.

Na kojem principu radite?

- Mišljenja sam da su mnogi privredni subjekti prepoznali transparentnost, iskrenost, ali i povjerljivost kod nas kao operatera sistema i sa zadovoljstvom se uključili preko nas u sistem upravljanja ambalažnim otpadom. Rad Eko život-a također se zasniva na principima poštovanja zakonske regulative, ispunjavanja svih zakonskih uslova i obaveza koje su propisane, a koje smo prilikom dobijanja dozvole „preuzeli“.  Poslujemo na principu neprofitnog društva, što znači da sva sredstva odnosno eventualnu dobit imamo namjeru, a to i činimo, usmjeriti u razvoj i jačanje infrastrukture odnosno jačanje sistema upravljanja ambalažnim otpadom. I ono na što je zapravo možda i najbitnije za privredne subjekte a to su najniže naknade odnosno princip što manjeg opterećenja privrednih subjekata.

Koje su posljedice za privredne subjekte ako se ne uključe u sistem upravljanja ambalažom?

Kao i svaku drugi akt i Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom propisuje kaznene odredbe ukoliko se ne ispoštuje ono što je u Pravilniku navedeno kao obavezujuće.  To su posljedice koje privredni subjekt ne ispuni svoje obaveze niti uključivanjem u sistem preko operatera sistema niti putem izvještavanja o količini ambalaže prem Fondu za zaštitu okoliša FBiH. Želim istaći da su naknade prema Fondu mnogo veće te da je posljedica neuključenja u sistem preko operatera sistema zapravo mnogo veće obaveze koje će privredni subjekti biti dužni platiti. Obaveza ne zastarijeva od 2012. godine pa na dalje.

Šta u stvari podrazumijeva sistem upravljanja otpadom?

- Potojanjem odnosno efikasnim djelovanjem Operatera sistema smanjuje se, ponovno iskorištava i reciklira veoma značajna količina otpada što je zapravo i osnov održivog upravljanja prirodnim resursima, zaštite i unapređenja okoliša. Samim tim smanjuje se broj divljih deponija, smanjuju se količine otpada na deponijama. Sve više obveznika se uključuju u sistem i time pokazuju društvenu odgovornost, a vjerujem da i u tome ima naše zasluge.

Eko život strateške ciljeve zasniva na principu prevencije – u cilju očuvanja prirodnih resursa, principu reciklaže i ponovnog korištenja i principu unapređenja finalnog odlaganja.  

Eko život je na „tržištu“ nepunih pola godine, da li ste zadovoljni postignutim rezultatima u ovom kratkom periodu? Na koje ste projekte najviše ponosni?

- Željela bih naglasiti naše aktivnosti i projekte nakon poplava koje su nas zadesile, organizovali smo akciju čišćenja korita rijeka u Tuzli nakon što su se povukle vode usljed poplava, organizovali smo, sa različitim subjektima koji se zapravo bave tim djelatnostima, stvaranje nasipa kako bi se spriječilo prodiranje vode kao i izvlačenje otpada iz pogođenih područja.  Ubrzo nakon toga postavili smo zeleni otok u USK tačnije u Bihaću u krugu TC Bingo, gdje svi stanovnici iz okolnih zgrada moju selektivno odvajati i odlagati njihov otpad.

Na kojim projektima Eko život trenutno radi?

- Eko život je novi operater sistema i ako kažem da smo faktički počeli sa radom u aprilu 2014. godine onda je zaista zadovoljstvo spomenuti naše prve projekte odnosno projekte na kojima trenutno radimo. U toku je uspostavljanje Zelenog otoka u Srednjobosanksom kantonu, tačnije u općini Bugojno. Također smo zlatni sponzor velike ekološke akcije koja se sprovodi na teritoriji čitave BiH a radi se o projektu Let's do it – očistimo zemlju za jedan dan. U okviru tog projekta prva akcija je Milion sadnica za jedan dan za kuju će Eko život obezbijediti nabavku određenog broja sadnica koje će biti posađene na mjestima područjima oštećenim klizištima a koje su posljedica poplava koje su nas zadesile. Također smo ponosni na naš prvi veliki projekta koji je u vrijednosti cca 50.000 KM a to je uspostavljanje Zelenih otoka u šest općina u Tuzlanskom kantonu.

Koji je najveći problem sa kojim se susrećete u radu?

- Smatram da je najveći problem svijest, odnosno činjenica da ljudi još uvijek nisu svjesni da su zapravo oni sami odgovorni za očuvanje okoliša i planete zemlje uopće, da oni sami kod svojih kuća prilikom stvaranja samog otpada kojima se zagađuje okoliš mogu da doprinesu u velikoj mjeri zdravijoj i čistijoj sredini, da na samom izvorištu otpada se pravilno i na adekvatan način razvrsta i odlaže otpad. To svakako nisu problemi koji mogu da se riješe preko noći. Mada ja to ne bih nazvala problemom nego izazovom i zadatkom kojeg ćemo, sigurna sam, zajedno sa drugima uspjeti da rješavamo postepeno, odnosno da jačamo ljudsku svijest.

U julu ste počeli sa implementacijom projekta Zeleni otoci u Tuzlanskom kantonu, dokle ste stigli i šta je sve urađeno?

- Upravo tako, posebno nam je zadovoljstvo što je naš projekat prepoznalo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša TK, dodjelivši nam dio sredstava koje smo planirali investirati u taj projekat. Rječ je dakle o velikom projektu vrijednosti cca 50.000 KM koji podrazumijeva uspostavljanje 15 zelenih otoka u šest općina na području Tuzlanskog kantona. To konkretno znači postavljanje kontejnera sa različitim oznakama kako bi stanovnistvo moglo selektivno odvajati i bacati otpad. Papir u jedan kontejer, plastiku u drugi kontejner itd. Iako još uvijek dodjeljena sredstva nisu uplaćena na naš račun mi smo iz naših sredstava, od naknada privrednih subjekata koji su uključeni u sistem preko Eko  života, do sada nabavili određenu potrebnu opremu za taj projektat, kako bi smo u što kraćem roku i implementirali isti. U toku su razgovori sa lokalnim zajednicama na temu određivanja lokacija koje će biti najpogodnije za postaviti zelene otoke,  a nakon toga dolazi postupak izdavanja urbanističkih dozvola i postavljanje zelenih otoka na dogovorenim lokacijama.

Koje se sve firme nalaze u vašem sistemu upravljana otpadom?

- Podsjetimo samo da su osnivači Eko života velike, vodeće, respektabilne kompanije Bingo Tuzla, Bony Tuzla, Dino kafa Živinice, Menprom Tuzla itd koje su pokretanjem ovakvog projekta pokazali svoju društvenu odgovornost, ali i pokazuju dobar primjer svim manjim subjektima da trebaju da pokažu svoju društvenu odgovornost i da se uključe u sistem.

Želim se prije svega zahvaliti svim privrednim subjektima koji su se uključili u sistem preko Eko život-a i koji su mladom, novom Eko životu ukazali povjerenje i prepoznali u nama iskrenost, transparentnost ali i spremnost da uspostavimo sistem upravljanja ambalažnim otpadom. Za samo ispunjavanje uslova za dobijanje dozvole jedan od uslova bio je i najmanje 30 ugovora sa subjektima koji stavljaju ambalažu na tržište. Kada smo predali zahtjev za dobijanje dozvole za operatera sistema, broj  ubjekata koji su sa nama imali ugovor je bio 51. Sa zadovoljstvom moram naglasiti da sa današnjim danom broj ugovora se više nego utrostručio što pokazuje kako odgovornost subjekata prema legislativi tako i povjerenje koje mi kao operater sistema dobijamo od subjekata.  Iz dana u dan taj se broj povećava što nam je posebno drago.

Koji su vam planovi za dalje poslovanje?

EKO ŽIVOT d.o.o. Tuzla kao najpovoljniji operater sistema stvara uvjete i nastoji da postane lider u pružanju najkvalitenijih usluga korisnicima u oblasti upravljanja ambalažnim otpadom i da opravda povjerenje za ispunjenje propisanih ciljeva. Usluge najvišeg kvaliteta i vrijednosti obezbjeđujemo vodeći računa o potrebama svih korisnika i društvene zajednice u cjelini.
Odlučni smo za poduzimanje mjera za smanjivanje, ponovno iskorištavanje i recikliranje ambalaže i ambalažnog otpada, kao jedne od strateških odrednica održivog upravljanja prirodnim resursima i zaštite okoliša.


Razgovarala: Aida Šulović

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti