Rezultati SENSoR projekta: Samo tri posto ispitanih bh. cesta niskorizično

Gotovo pola od 364 kilometara u cestovnoj mreži Bosne i Hercegovine, ispitanih tokom jednog projekta u pogledu sigurnosti, svrstano je u visoko i srednje visokorizičnu kategoriju putnih cesta, 30 posto u kategoriju srednjeg rizika, 19 posto je srednje niske stope rizika, a samo tri posto niskorizično.

To su pokazatelji iz projekta SENSoR koji se odnosi na ispitivanje sigurnosti na cestama jugoistočne Evrope, a koji je ove sedmice u Sarajevu prezentirao Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK) , s fokusom na dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.

Snimanje, odnosno inspekcija sigurnosnih karakteristika cesta po Protokolu EuroRAP-a u saradnji sa Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba, vodećim partnerom projekta SENSOR Make Road Safe Hellas iz Grčke, a uz podršku EuroRAP-a, provedeno je na 364 km cesta u Bosni i Hercegovini. Ispitana mreža sastoji se od dionice dužine 102 km autoceste (A1) i magistralne ceste sa dvije trake (zapadni prilaz Sarajevu), te 262 km dionice magistralne ceste - M17.

Na konferenciji za štampu prezentirana je Star Rating mapa – mapa ocjene cestovne mreže zvjezdicama, a prisutnima su se obratili Rasim Kadić, predstavnik upravnih organa BIHAMK-a i Marko Ševrović, predstavnik Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, akreditiranog RAP (procjena sigurnosti cesta) pružaoca usluga.

Rasim Kadić, predsjednik BIHAMK-a, rekao je da o rezultatima treba upoznati i donosioce odluka u BiH, vlade i parlamente, a da je željeni cilj da što manje ljudi strada na putnim cestama.

Dakle, ispitana mreža se sastoji od dionica u dužini od 102 km na autoceste A1 (Jošanica - Kakanj) i magistralne ceste s dvjema trakama na zapadnom prilazu Sarajevu (Blažuj - Hadžići), te 262 kilometra dionica magistralne ceste M17: Metković - Sarajevo i Doboj - Sarajevo.

Najbolji rezultati su zabilježeni na 90 kilometara snimljene autoceste (potez od Bilješeva do Jošanice te od Jošanice do Bilješeva).

Visokoj rizičnosti prvenstveno doprinosi veliki broj opasnih tačaka, odnosno izostanak bezbjednosnih elemenata. To značajno povećava mogućnost da se dešavaju saobraćajne nesreće s fatalnim posljedicama.

Procjenjuje se da bi investicijski plan za cjelokupnu ispitanu mrežu za 20 godina smanjio broj poginulih i teže povrijeđenih ljudi za 2.000. Protivmjere bi iziskivale ulaganja približno 20.868.184 KM.

Predložene protivmjere od kojih se očekuje maksimalni učinak su: primjena ili poboljšanje zaštitnih barijera kraj puteva, korišćenje vibracionih traka, iscrtavanje horizontalne signalizacije i postavljanje znakova (raskrsnice), asfaltiranje staza duž ivica puteva i uklanjanje jasnih opasnosti pokraj saobraćajnica.

Osnovni cilj SENSoR projekta u kojem je stepen (ne)sigurnosti putnih mreža označen zvjezdicama u rasponu od jedne do pet, jeste izgraditi sigurniju putnu mrežu u regiji izradom mapa rizika koje pokazuju gdje je rizik od nezgoda veliki.

Dio projekta je snimanje - inspekcija karakteristika puteva radi utvrđivanja zašto rizik nastaje i donošenja plana investiranja radi utvrđivanja gdje i kako je najbolje ulagati u puteve radi smanjenja broja stradalih ljudi u nezgodama.

Inače, Bosanskohercegovački auto moto klub (BIHAMK) je potpisao ugovor o realizaciji SENSoR-a krajem oktobra 2012. uz podršku EuroRAP-a i Fondacije za putnu bezbjednost iz Velike Britanije, a učešće u projektu su podržali Federalno ministarstvo prometa i komunikacija te Javno preduzeće Ceste FBiH.