Medanhodžić: Nije sramota propasti u biznisu, sramota je ne započeti ponovo

U sklopu projekta "Znanjem do uspjeha" Manager.ba Vam donosi niz razgovora sa stručnjacima i managerima iz svijeta poduzetništva i poslovanja. Ovaj put je to Emir Medanhodžić, poslovni savjetnik i vlasnik prve biznis klinike u Bosni i Hercegovini ProBenefit Consulting.

U intervjuu za Manager.ba. Medanhodžić je, između ostalog, govorio o problemima domaćih gospodarstvenika, ulozi startup kompanija, važnosti obrazovanja i moralnoj odgovornosti menadžmenta u poslavanju.

Na slici Jozek Gruskovnjak (lijevo) i Emir Medanhodžić (desno).

Kakva je uloga poduzetništva u jednom društvu, zašto je ono bitno?

- Poduzetništvo je ključni faktor razvoja jednog društva, jer ono proizvodi radna mjesta, osigurava poreze za državu i unapređuje cjelokupni ekonomski i društveni napredak. Poduzetnici bi trebali biti uzori i zvjezde jedne države, a ne pjevači i sportisti. Mediji bi trebali da im posvećuju veću pažnju i da se njihov glas čuje pri kreiranju javnih politika.

Obzirom da se bavite poslovnim savjetovanjem možete li nam reći s kakvim se problemima najčešće susreću mali i srednji poduzetnici u BiH?

- Poduzetnici se susreću sa mnogobrojnim problemima, administrativnim, financijskim, kadrovskim, političkim, kriminogenim, tržišnim ,managerskim, itd. I svi vide samo jednu stranu medalje, a ona ima i drugu tamniju stranu. To su pravi heroji.

Je li uvođenje fiskalizacije bio dobar potez vlasti u Bosni i Hercegovini?

- Nisam još uvijek vidio neku analizu Porezne uprave o tomu kakvi su efekti fiskalizacije na temelju koje bi mogao donositi neke zaključke. Mislim da je trenutno važnija potencirati izmjene Zakona o PDV-u kojim bi se, bar kad su u pitanju mali poduzetnici, plaćanje PDV-a vršilo tek nakon podmirenja fakuture od strane kupca, kao i ostvarivanje prava na odbitak PDV-a nakon plaćanja obveze prema dobavljaču. To bi zapravo bila najveća pomoć poduzetnicima od uvođenja PDV-a.

Uviđate li nedostatke obrazovanja kod domaćih poduzetnika ? Što je Vaša ključna zamjerka obrazovnom procesu?

- Ja predlažem pod hitno uvođenje predmeta poduzetništvo u završne razrede osnovne i srednje škole. Mi smo zemlja s njamanjim brojem registriranih start up kompanija po glavi stanovnika u Europi. U većini slučajeva poduzetnici nemaju dovoljno vremena za permanentno obrazovanje i to je njihova slaba točka. Obrazovne institucije ne spremaju kadar za tržište, nego su profesoro- centrični i služe njihovim privatnim interesima. Bilo bi interesantno da se uvedu neki indikatori ocjenjivanja, recimo na poslovnim školama, da vidimo za koliko vremena se diplomanti zapošljavaju, kolika im je početna plaća i slično.

Surađivali ste, pretpostavljam, s bojnim kompanijama. Možete li nam reći u čemu domaći menadžeri najviše griješe? Da li su u pitanju kadrovi, financije, nepoznavanje tržišta, pogrešna strategija…

- Vidio sam svašta, od nepostojanja strategija u skoro 90 % poduzeća, nepostojanja HR službi, olakog uzimanja kredita, slabog istraživanja tržišta jer mala i srednja poduzeća naravno nemaju dovoljno financijskih sredstava da značajnije ulože u te oblasti, pa se uvijek postavlja ona dilema kokoš ili jaje.

- Što su, po Vašem mišljenju, temeljne organizacijske pretpostavke za uspješno funkcioniranje biznisa u BiH?

Možda ja gledam iz svog kuta ,ali smatram da je općenito veliko neznanje iz oblasti managementa, poduzetnici i manageri imaju često stav da sve znaju , da im ne treba nikakav savjet i da , ako su jednom napravili uspjeh, da će i opet. U SAD-u milijunaši u prosjeku propadnu 3 puta prije nego to i postanu.

Kakvu ulogu u svemu tome igra moral? Gdje počinje i gdje završava moralna odgovornost menadžmenta?

- Ovo je vrlo važno pitanje i kod nas je poslovni moral na niskom nivou u bar 80% poduzetnika i managera. Navest ću Vam slučaj Mostarskom Aerodroma gdje sam ja osobno doveo Ryan Air, najveću niskobudžetnu avio kompaniju na svijetu na razgovore , a da nisu mi rekli ni hvala, a kamoli nešto platili. Naravno ima mnogo i obrnutih slučajeva, recimo Paddy Travel iz Međugorja ili Monting Energetika iz Bileće s kojima sam sve dogovarao na riječ i sve je bilo ispoštovano. Čini mi se da poduzetnici u Hercegovini misle jasnije, valjda zbog sunca i plavog neba.

U razvijenim zemljama start-up poduzeća su u pravom zamahu, dok pokretanje biznisa u BiH traje cijelu vječnost. Osim toga, kad već krenu u biznis poduzetnici su opterećeni raznim fiskalnim i parafiskanim nametima. Zemlja smo, dakle, koja demotivira realizaciju bilo kakve ideje. Kako uspjeti u takvom okruženju?

- Slažem se da treba pojednostaviti sve moguće administrativne procedure, ali nije sve ni u tome. (U Emiratima su tako komplicirane i zahtjevne procedure da ne možete ni da imate svoju kompaniju, nego samo 49 % vlasništva, ali opet svi hrle da tamo rade biznis.) Mislim da se treba promjeniti svijest o značaju i važnosti poduzetništva, da se na te ljude ne gleda kao na lopove, nego kao na motore razvoja jedne zemlje. Poticati poduzeništvo od osnovne škole, da mladi ljudi shvate da je njihova sudbina u njihovim rukama, a ne da očekuju od države ili stranke da učini nešto za njih. Poticati biznise koji imaju brandirane proizvode/ usluge koji daju veće profitne stope, umjesto lohn poslova koji su sada pretežno u metalnoj, drvnoj, tekstilnoj i drugim industrijama.

Što bi ste savjetovali poduzetnicima koji žele pokrenuti vlastiti biznis. Gdje potražiti potpore, kako se financirati, o čemu voditi računa?

- Želim da ohrabrim sve mlade poduzetnike da krenu tom stazom, jer ono vodi ka prosperitetu, sreći i slobodi. Teško je odgovoriti ukratko o potporama, financijama, ali evo za početak neka uzmu nekog konsultanta da im pomogne. Nije sramota nešto ne znati, nego je sramota ne pitati. Nije sramota propasti u biznisu, sramota je ne započeti ponovno.

U svom poslu ste susreli mnogo menadžera/ica. Tko vas je najviše oduševio?

- Sreo sam puno i poduzetnika i managera i svatko je na svoj način poseban. Kao što je recimo Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe poduzetnička zvijezda u Hrvatskoj mislim da i u Bosni i Herzegovini nam trebaju takve zvijezde, poput recimo Rusmira Hrvića, vlasnika AS Grupe.