Omersoftić: Sudu BiH predali smo tužbu protiv Vlade Federacije

Isplata stare devizne štednje, čini se, niti nakon presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu neće ići kao po špagi zbog problema oko verifikacije u našoj zemlji.

Naime, kako je potvrdila i Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske Vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije, kada je u pitanju broj štediša i način kako će se “verificirati” jesu li svoju štednju već dobili, evidencije za Ljubljansku banku Zagreb su korektne, dok će u pogledu Ljubljanske banke Sarajevo biti potrebna suradnja s vlastima u Sarajevu. Jasno je kazala kako su iz postupka ostvarenja prava na isplatu isključili one štediše Ljubljanske banke Sarajevo koji su već bili isplaćeni u okviru privatizacijskih postupaka, pojasnila je slovenska dužnosnica.

Presuda Europskog suda, po njezinim se riječima, odnosi samo na štediše Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, i to na one koji u međuvremenu nisu bili isplaćeni u državama u kojima žive. Prema procjenama, radi se o oko 300.000 štediša i glavnici od 250 milijuna eura. Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, za naš list pojašnjava kako se cijela zbrka pojavila zbog činjenice kako je federalna Vlada bila dužna svakom štediši izdati potvrdu o tome je li potrošio svoju štednju u procesu privatizacije, što nije učinjeno.

"Zaključak da to uradi Ministarstvo financija FBiH donijela je Vlada FBiH, međutim, to oni ne žele. Krajem 2014. pokrenula sam tužbu kod Suda BiH kojom od njih tražim da donesu odluku i da narede Vladi FBiH da svakom štediši izda potrebnu potvrdu kako bi mogao ostvariti svoja prava od banaka iz Slovenije i Srbije", poručila je Omersoftić.

Ako takvu potvrdu, pak, ne dobiju, a Slovenija i Srbija u tom slučaju ne budu željele udovoljiti zahtjevima štediša, oni će naknadu štete tražiti od Federacije. Upravo zbog toga Omersoftić ponavlja kako bh. štediše mnogo više problema imaju s domaćim nego vlastima u Sloveniji i Srbiji.

Inače, kako navodi slovenska strana, oni  će poštovati presudu Suda u Strasbourgu po kojoj do sredine godine mora prihvatiti model za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH, ali jasno kažu kako isplata još neće početi i potrajat će više godina. Naime, do 16. siječnja Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude, ali do sada postoje samo obrisi modela načina isplate pa početak povrata stare štednje ne treba očekivati ove godine.

"Očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva niti presuda. U njoj se traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina", navela je Polak Petrič. Važno je napomenuti i to kako je u Sloveniji već formirana stručna skupina koju vodi slovensko Ministarstvo financija te će odrediti visinu kamata na glavnicu.

Pitanje sukcesije

Prihvaćanjem presude i isplatom devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija ne odustaje od svog gledanja na pitanje sukcesije bivše SFRJ jer ona to i dalje drži sukcesijskim problemom. Navode kako se presudom ne zatvaraju vrata za konačnu razdiobu dugova SFRJ, jednom kad do toga dođe, jer se tom isplatom i presudom Suda u Strasbourgu postavlja pitanje je li na Sloveniju pao nepravedno velik udio duga nekadašnje SFRJ. Ana Polak Petrič za ljubljanski Dnevnik izrazila je očekivanje kako će nakon formiranja vlasti u BiH doći do novog sastanka o pitanju sukcesije predstavnika vlada svih slijednika bivše SFRJ koji su se zadnji put sastali još 2009.

"Interesi su različiti, ali je činjenica da je sporazum o sukcesiji međunarodnopravna obveza svih država slijednica. Taj sporazum je potrebno poštovati i izvršavati. Slovenija na to upozorava i u kontekstu približavanja država Europskoj uniji jer se radi o jednom od najvažnijih međunarodnih ugovora u ovoj regiji", kaže Polak Petrič.