Nekada sirotinjska hrana, sada luksuz: Bosanski Petrovac uzdigao heljdu na nivo brenda

Festival heljde i domaćih proizvoda koji se 27. 10. 2010. godine održao u Bosanskom Petrovcu pokazao je da ova lokalna zajednica vodi glavnu riječ kada je u pitanju proizvodnja heljde. Ova biljka u posljednje vrijeme postala je jedna od najpopularnijih namirnica zdrave ishrane, što je otvorilo nove mogućnosti za poljoprivredne proizvođače.

Heljda se na području Bosanskog Petrovca proizvodila pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka kada je ona slovila kao sirotinjska hrana. Ona se ponovo počela uzgajati 2009. godine, kada je lokalna zajednica prepoznala potencijal i zajedno sa mještanima odlučno krenula u akciju.

Na svojoj strani su imali odgovarajuću nadmorsku visinu pogodnu za uzgoj heljde i kvalitetne ekološke uslove, a u pomoć su pritekli strani donatori UNHCR i Hilfswerk Austria. Prve godine uspjeli su zasijati 20 hektara, da bi naredne godine površina zemlje zasijane heljdom bila povećana pet puta.

Načelnik Bosanskog Petrovca Ermin Hajder za eKapiju ističe da se sa blizu 100 hektara površine heljde, ova općina svrstava u najdominantniju lokalnu zajednicu u FBiH kada je u pitanju proizvodnja ove biljke. Ako se uzme u obzir činjenica da je u cijeloj FBIH posijano oko 400 hektara heljde, Bosanski Petrovac obuhvata jednu četvrtinu proizvodnje.

"Prva godina je ujedno bila i prelomna, kada smo vidjeli veliki interes među poljoprivrednicima za proizvodnju heljde. No, shvatili smo da naši proizvođači neće maksimalno profitirati ukoliko ne budu finalizirati cijeli proizvod. Uspjeli smo preko FARMA projekta obezbijediti jednom našem poljoprivrednom proizvođaču kompletan pogon za preradu heljde. Omogućili smo da se putem finalnog proizvoda povećaju prihodi naših proizvođača, te da se ujedno podstiče kooperantska proizvodnja i uzgoj heljde kod drugih proizvođača", objašnjava Hajder.

Danas u svijetu postoje mnogi proizvodi od heljde koji imaju široku primjenu u ishrani ljudi. Koristi se za pripremu hljeba, tjestenine i raznih vrsta peciva. Heljda u medicini se može koristiti kao biljni čaj od osušene biljke i kao kaša. Med heljde je najtamniji među svim cvjetnim vrstama, vrlo oštra mirisa i okusa. Proizvodi se u malim količinama na pojedinim područjima uzgoja heljde. Značajna primjena heljde je i u proizvodnji anatomski prilagođenih jastuka koji se prave od ljuspica (omotača heljdinog sjemena).

Ukratko, percepcija ljudi se promijenila - heljda odavno više nije sirotinjska hrana, već proizvod cijenjen i na najzahtjevnijim tržištima. U Bosanskom Petrovcu trenutno u različitom obimu proizvodnjom heljde bavi od 40 do 50 poljoprivrednika. U fokusu im trenutno nije izvoz.

"Mislim da smo za početak dužni naše tržište obogatiti zdravom prehranom. Heljda nije samo brašno, ona ima dosta drugih proizvoda među kojima su i jastuci od heljde koji su najbolji antialergenti, a tu su i drugi proizvodi od heljde koji mogu imati široku potrošnju", naglašava Hajder.

On tvrdi da se priča o proizvodnji heljde u Bosanskom Petrovcu tek zahuktava, te da će ovo u budućnosti biti strateški pravac razvoja ove općine.

"Ako bismo ovo shvatili kao kraj, onda nismo napravili ništa. Mi smo zapravo samo opravdali priču o heljdi u Bosanskom Petrovcu, a kada dođemo u situaciju da brendiramo proizvod, kada se heljda bude prodavala sa oznakom Bosanskog Petrovca, znat ćemo da smo uradili pravi posao", samouvjeren je Hajder.

N.V.