Komentari na zakone uskoro i putem internet aplikacije

Javne rasprave kao sredstvo neposrednog građanskog sudjelovanja u izradi propisa u Bosni i Hercegovini nisu regulirane zakonom ni na jednom nivou vlasti, kao što je to slučaj u nekoliko zemalja EU-a. 

U BiH su potrebe provođenja javnih rasprava, pri izradi određenih akata, propisane poslovnicima zakonodavnih institucija, ali na različite načine i bez dovoljne preciznosti, što je u primjeni ostavilo prostor da organizatori javnih rasprava uglavnom uspiju zadovoljiti formu, i tek djelimično suštinu zbog koje se javne rasprave i provode, navodi se u analizi nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa(CCI).

Ističe se da dodatni problem predstavlja i to što Bosna i Hercegovina nema u potpunosti izgrađen institucionalni okvir kojim će biti uređni odnosi i način suradnje civilnog društva sa vladinim sektorom. Ističu, da ni 2007. godine potpisani Sporazum o suradnji između Vijeća ministara i nevladinog sektora u BiH, koji je trebao suradnju učiniti lakšom i odgovornijom, nije razvio efikasne instrumente uključenja civilnog društva kao ključnog partnera vlasti u kreiranje javnih politika.

Osim toga ni nakon sedam godina nisu formirani Ured sa suradnju sa NVO sektorom, niti Komisija za nevladin sektor. Situacija sa institucionalnom nedovršenošću je veoma slična i na ostalim razinama vlasti gdje se kreiraju i donose propisi i kreiraju entitetske I kantonalne politike, navode iz CCI-ja.

Dodaju i to da su vrlo detaljna Pravila o konsultacijama u izradi pravnih propisa, na izvjestan način definirala proces sudjelovanja javnosti u najranijoj fazi njegove izrade, kada vlade kreiraju prednacrte ili nacrte propisa. Ona vrijede za državne organe, a kako je navedeno u njima, mogu ih dobrovoljno primjenjivati i niži organi vlasti. 

Za razliku od pravila o konsultacijama, iz CCI-ja navode, da poslovničke norme parlamenata/ skupština koje se odnose na javne rasprave, mnogo su manje precizne i uglavnom sadrže obveze koje organizator treba ispuniti prema parlamentu, ali ne i prema javnosti koja je sudjelovala, 

"Većina poslovnika o vođenju javnih rasprava ne sadrže kriterije za procjenu koji je propis od javnog interesa i koji je propis biti obvezno upućen u javnu raspravu pa se odluka o tome donosi u svakom pojedinačnom slučaju u Parlamentu. Poslovnicima nije propisana obaveza da se poštuju standardi pravovremenog i preglednog informiranja javnosti o planu zakona predviđenih za javne rasprave. Minimalna dužina trajanja javnih rasprava takođe nije propisana, a pravilnici ne sadrže kriterije za procjenu uspješnosti javnih rasprava, odnosno kada se smatraju neuspješnim i kada ih treba ponoviti", stoji u analizi CCI-ja. 

Zakonodavne institucije smatraju da je informiranje javnosti o statusu sugestija iznesenih u javnoj raspravi najpogodnije realizirati putem web stranica, ali nažalost, većina službenih web stranica zakonodavnih institucija nemaju prostor za javne rasprve niti imaju praksu objave iznesenih sugestija.

S druge strane institucije izvršne vlasti, prilikom informiranja sudionika i javnosti o statusu sugestija iznesenih u javnoj raspravi, preferiraju javne medije, a  sve ostale vidove informiranja (pošta, fax, e-mail, web stranica) skoro da ne koriste, otkrila je spomenuta analiza.

O nedostacima u samom procesu javnih konzultacija Iz CCI-ja ističu da  su sudionici sa kojima su razgovarali izjavili da su od predlagača akta samo u rijetkim prilikama obaviješteni o statusu sugestija iznešenih u javnoj raspravi. Zbog toga smatraju da je ovo jedan od najvećih nedostataka i najveći propust organizatora javnih rasprava. 

Istraživanje je također, pokazalo da tehnološki napredak i potencijal koji internet posjeduje kao ključni kanal za komunikaciju sa građanima, samo donekle iskorišten na državnom nivou, dok ga ostali nivoi vlasti ne koriste spram mogućnosti i koristi koju bi mogao donijeti.

"Kod većine institucija vlasti, informacije o javnim raspravama su pasivnog karaktera i nisu na pravi način predstavljene na službenim web stranicama u skladu sa njihovim značajem. Tek manji broj institucija ima namjenski link za 'Javne rasprave', dok ostale institucije informacije o javnim raspravama objavljuju na linku 'novosti' koji je zbog nepreglednosti i stalnog potiskivanja od strane svježih informacija, neadekvatan za objavu informacija o javnim raspravama. Postojeći linkovi o javnim raspravama sadrže najčešće samo pozive i dokumente koji su predmet javne rasprave", ističu iz CCI-ja.

Organizacije civilnog društva također zamjeraju organizatorima javnih rasprava da prilikom informiranje  javnosti koriste pretežno tradicionalne tehnike (pismo, fax I medije) dok službene stranice, iako ih većina institucija vlasti ima, nisu iskorišteni na najbolji način, ni kao sredstvo informisanja, ni kao sredstvo edukacije i uključenja javnosti.

Civilni sektor najvećim propustom u javnim raspravama smatra i neobavještavanje sudionika, o tome kakav stav je zauzela vlast po njihovim sugestijama iznesenim u javnoj raspravi I kakvo obrazloženje ima kada ih odbije. Civilni sektor misli da čak ako se prethodni dio javne rasprave organizuje perfektno, u praksi skoro redovito nastupa potpuna tišina o status komentara.  D.K.

Svi komentari na zakone na jednom mjestu Iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, koje je, kako navode, prvi državni organ u Bosni i Hercegovini koji je počeo provođenje Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa Vijeća ministara BiH, ističu da svi zainteresirani građani i pravna lica imaju priliku direktno sudjelovati u izradi pravnih propisa. Kako bi to omogućili  iz Ministarstva pravde, kažu za ekapija.ba da uskoro bi trebala proraditi i internet aplikacija koji će omogućiti građanima, pravnim licima, organizacijama civilnog društva(OCD), na jednom mjestu, za sve institucije Vijeće ministara BiH dostavu komentara i sugestija na pravne propise. Dodaju da na ovaj način institucije neće same morati prikupljati komentare nego će čitav taj proces biti automatiziran. Sve ovo bi civilnom društvu trebalo omogućiti aktivno uključivanje u proces izrade propisa, strateških i operativnih dokumenata institucija BiH, te u proces oblikovanja javnih politika. Kroz ovu aplikaciju, civilnom društvu će biti omogućeno praćenje rada institucija vlasti.