Rama slijedi američki primjer: Brendiranje na bijelom luku
Bijelom luku s crvenom opnom, koji se sije na području općine Rame, krajem prošle godine potvrđena je autohtonost na institutu u Beogradu. Ova sorta je dobila ime ''ramski bijeli luk".
Općina Prozor-Rama mogla bi krenuti stopama američkog grada Gilroy, koji je svoje brendiranje zasnovao na bijelom luku gdje je sve u znaku ove ljekovite namirnice, od pića kao što je martini pa do sladoleda od bijelog luka.
Naime, bijelom luku s crvenom opnom, koji se sije na području Rame-Prozora, i spada među najkvalitetnije vrste, krajem prošle godine potvrđena je autohtonost na institutu u Beogradu.
Taj certifikat su, kako je za ekapija.ba potvrdio Josip Juričić, pomoćnik načelnika Općine, dobili u listopadu 2014. od Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije koje je donijelo rješenje kojim se odobrava uvođenje u proizvodnju ove sorte bijelog luka u Srbiji. Sorta je uvedena pod nazivom ''ramski bijeli luk''.
Proces potvrđivanja te sorte kod nas je tijeku.
Na uvođenju i potvrđivanju sorte "ramski bijeli luk" radili su već nekoliko godina zajedno sa Federalnim zavodom za poljoprivredu u Sarajevu koji je laboratorijska ispitivanja provodio na institutu u Beogradu gdje je i potvrđena autohotnost te sorte, te je ona uvrštena na sortnu listu u Srbiji.
Kako je Općina prepoznala potencijal proizvodnje bijelog luka na ovom području pokazuje I činjenica da od prošle godine daju poticaje proizvođačima za proizvodnju ove namirnice, a dvije godine ranije davali su poticaje otkupljivačima luka.
U 2014. su tako za poticaje proizvođačima isplatili oko 22.000 KM sredstava. ''Prošle godine smo odobrili 81 zahtjev za poticaj, iznosi su bili 150 KM po dulumu zasađenog bijelog luka. Pod ovom kulturom je bilo 146 duluma zemljišta. Ove godine nastavljamo sa tim aktivnostima'', navodi Juričić.
Javni poziv za poticaje za poticaj proizvodnji za 2015. je već raspisan, a osim luka poticaj će biti dodijeljivan za certifikaciju organske proizvodnje. Za to su rezervirali sredstava od 50.000 KM.
Što se tiče modela certifikacije ekološke poljoprivredne proizvodnje subvencija se dodjeljuje za grupnu certifikaciju nositelju certifikata, koji ima potpisane ugovore sa poljoprivrednim proizvođačima i grupu veću od 5 proizvođača ekološke proizvodnje. Iznos subvencioniranja certifikacije je do 75 posto, od ukupno dokumentiranih troškova za certifikaciju.
Juričić kaže, da dosta prozvođača ima certifikate za organsku proizvodnju, ali još nema riješen otkup, te se nadaju da će potvrđivanjem ramske sorte luka i nekim drugim aktivnostima naprednijih poljoprivrednih proizvođača čitava proizvodnja na području općine podići na neku višu razinu.
|
Mogući izvoz luka na čekanju: Čeka se da ga država uvrsti na sortnu listu Bez uvršavanja na sortnu listu BiH ovaj luk se ne može izvoziti. Jedna od tvrtki koja uzgaja ovu sortu luka je kompanija Proorog o kojoj je ekapija.ba već pisala, a koja se bavi organskom proizvodnjom biljelog luka. Oni ovaj luk proizvode na planini Konjuh i već imaju upite iz inozemstva za svoje proizvode. No, unatoč interesa iz inozemstva moraju čekati sporu državnu administraciju da odradi svoj dio posla. Dok se to ne dogodi ostaje im da rade na proširenju proizvodne palete. |
D.K.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
