Zbog termoelektrana BiH će plaćati pola milijarde KM 'kazne' godišnje

Naša zemlja će Europskoj energetskoj zajednici uskoro morati plaćati više od pola milijarde maraka "kazne" zbog visoke emisije stakleničkih plinova.

Emisija ugljičnoga dioksida (CO2) mora se platiti i ova zajednica, koju čine zemlje članice EU-a i zemlje zapadnog Balkana, planira uključiti sve članice u Sustav trgovanja emisijama (Emissions Trading Scheme-ETS). Potencijalno, BiH bi za deset godina mogla postati i članica EU-a, no ako i ne budemo članica, Bruxelles zasigurno neće dopustiti “veliki dimnjak” u srcu Europe. Stručnjaci s kojima smo razgovarali procjenjuju kako bi račun koji bi BiH morala platiti iz postojećih i planiranih termoelektrana mogao iznositi oko 282  milijuna eura godišnje, budući da bi se cijena mogla popeti s pet na čak 30 eura po toni CO2, kolika se očekuje već 2025. godine.

Cijena zagađenja

Ove najave, kao i mnoge do sada, u BiH se još uvijek neozbiljno shvaćaju. BiH je u rujnu prošle godine jedva izbjegla sankcije koje su nam i dalje “nad glavom” zbog nedonošenja zakona o plinu. One potencijalno mogu uključivati i zabranu izvoza električne energije te zabranu pristupa energetskim resursima članicama Europske energetske zajednice.

Što bi to značilo za BiH, govori podatak kako je naša zemlja u prvom tromjesečju ove godine izvezla električne energije u vrijednosti od oko 105,1 milijun, dok je istodobno uvezla električne energije u vrijednosti 21,3 milijuna maraka. Međutim, u BiH se godišnje iz ugljena proizvede oko 70 posto električne energije u BiH, a 30 posto se proizvede u hidroelektranama.  Pred našom zemljom su dva izbora: jedan je ovisnost o fosilnim gorivima, a drugi je prelazak na sigurne, čiste i jeftinije sustave koje EU već uvelike razvija. Usprkos najavama o povećanju cijena za emisije CO2, vlasti u BiH planiraju daljnje razvijanje uporabe ugljena i to za nekih 1,95 GW, pa i zato što se emisija CO2 u BiH još uvijek ne plaća kao u EU-u. Termoelektrana Tuzla je tu s blokom 7 (450 MW), Kakanj 8 (300 MW), Ugljevik III (600 MW) i Banovići (300 MW), dok je TE Stanari (300 MW) već u posljednjoj fazi izgradnje. Termoelektrane na ugljen trenutačno godišnje proizvedu  oko 9500 GWh električne energije u BiH i pri tome u atmosferu izbace oko 9,5 milijuna tona ugljičnog dioksida! Procjenjuje se kako će, u suštini, cijena izgradnje jedne elektrane na fosilna goriva zajedno s cijenom emisija CO2 za prvih deset godina rada (2020. – 2030., s očekivanom cijenom od 30 eura po toni koju ćemo morati platiti) biti veća od četiri milijarde eura!

Blokade u BiH

Zbog obveza iz članstva u Energetskoj zajednici, BiH bi morala do 2020. godine 40 posto energije dobivati iz obnovljivih izvora energije. Što se tiče ovakvih izvora, novi planovi temelje se uglavnom na izgradnji novih hidroelektrana, a najdalje se otišlo u planiranju elektrana na rijekama Neretva, Sana, donekle na Drini te u kanjonima Ljute i Nacionalnog parka Sutjeska, što nailazi na veliki otpor ekoloških udruga i lokalnog stanovništva. U planu je i proizvodnja energije iz vjetra, sunca pa i geotermalnih izvora, no oni se razvijaju jako sporo.

U posljednjem izvješću Europske komisije o BiH se navodi kako razvoj obnovljivih izvora energije koči nedostatak koordinacije između entiteta, složeno administrativno uređenje te podijeljene nadležnosti. Štoviše, još se čeka da vlasti donesu akcijski plan o tome kako do 2020. godine dostići zacrtani cilj proizvodnje 40 posto energije iz obnovljivih izvora. Budući da cijenu struje u BiH vlasti smatraju niskom, moguće je očekivati da se ovi troškovi kroz poskupljenje struje prebace i na same potrošače.

Godišnje 9,5 milijuna tona CO2

Budući da je BiH jedna od zemalja regije koja planira nastaviti izvoz električne energije, uključujući izvoz u zemlje članice EU-a, vlasti u BiH bi trebale uzeti u obzir mogućnost da će EU postrožiti propise vezane uz uvoz energije iz fosilnih goriva. To se planira kao dio politike izbjegavanja “izvoza zagađenja”. Naše termoelektrane na ugljen trenutačno godišnje proizvedu  oko 9500 GWh električne energije i pri tome u atmosferu izbace oko 9,5 milijuna tona ugljičnog dioksida, a novi blokovi se ili grade ili se planiraju.