Kaja Kallas upozorava: BiH rizikuje gubitak još 373 miliona eura zbog zastoja reformi

Bosna i Hercegovina ostvarila je značajan napredak na putu ka članstvu u Europskoj uniji do 2024. godine, ali je u posljednje dvije godine proces reformi usporen, što izaziva zabrinutost u Bruxellesu. U intervjuu za Fenu na to je upozorila visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas.

Iako je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, političke blokade i dalje usporavaju provođenje reformi. Kallas je naglasila da je Europska unija spremna pružiti podršku, ali da ključni koraci moraju doći od domaćih institucija.

"BiH je zaista uradila dobar posao u periodu koji je vodio do 2024. godine, isporučujući reforme. U posljednje dvije godine vidimo zastoj reformi, zbog čega smo veoma zabrinuti i zato sam ovdje već treći put. I drugi europski predstavnici pitaju se šta još možemo učiniti da vam pomognemo da isporučite te reforme", kazala je Kallas.

Govoreći o značaju reformskog procesa, istaknula je da on nije važan samo zbog pristupanja Europskoj uniji, već prvenstveno zbog građana Bosne i Hercegovine i njihovog životnog standarda.

"To su reforme koje su potrebne vašim ljudima, prosperitetu vaše zemlje, dobrobiti svih ovdje, a potrebne su i za pristupanje Europskoj uniji", istaknula je.

Posebno je upozorila na posljedice političkog zastoja kada je riječ o sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan, navodeći da Bosna i Hercegovina već trpi konkretne finansijske gubitke.

"Europska unija je tu za vas, ali i vaši političari, vaša vlada, također moraju isporučiti rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan koji je namijenjen ljudima u Bosni i Hercegovini. Već je izgubljeno 108 miliona eura, a sada postoji rizik da izgubite 373 miliona eura", kazala je Kallas.

Dodala je da bi ta sredstva mogla biti iskorištena za unapređenje infrastrukture i poboljšanje kvaliteta života građana.

Odgovarajući na pitanje o tome kako Europska unija može uvjeriti građane zemalja kandidatkinja da je članstvo realna perspektiva, Kallas je ocijenila da je riječ o procesu u kojem odgovornost postoji na obje strane.

"S jedne strane, tu su reforme koje tražimo od zemalja kandidatkinja. Imate i izbore koji dolaze i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje učestvuju na izborima - da li isporučuju te reforme. S druge strane, tu je i naša strana i mi pokušavamo pomoći vašoj zemlji koliko god možemo", rekla je Kallas za Fenu.

Kao konkretne koristi koje građani mogu osjetiti izdvojila je projekte poput "roam like at home" (RLAH), koji omogućava korištenje mobilnih usluga u Europi pod uslovima sličnim onima u matičnoj zemlji, kao i unapređenje sistema platnog prometa.

Govoreći o proširenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, Kallas je poručila da taj proces ima snažnu geopolitičku dimenziju te da doprinosi stabilnosti i sigurnosti kontinenta.

"Ako pogledamo geopolitičke procese širom svijeta, jasno je da smo jači kada smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada bile na ratnoj nozi unutar Europske unije danas rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed", pojasnila je Kallas.

Istakla je i da Europska unija ne smije iznevjeriti svoje partnere sa zapadnog Balkana te izrazila očekivanje da bi proces proširenja mogao biti ubrzan ukoliko obje strane ispune svoje obaveze.

"Nadamo se da ćemo se moći kretati prilično brzo u procesu proširenja, pod uvjetom da domaći zadatak bude urađen s obje strane, i u zemljama zapadnog Balkana i u Europskoj uniji". istaknula je.

Komentarišući prijedloge Francuske i Njemačke koji predviđaju postepeno uključivanje zemalja kandidatkinja u određene politike, institucije i jedinstveno tržište prije punopravnog članstva, Kallas je kazala da takve inicijative proizlaze iz činjenice da proces proširenja traje predugo.

"Želimo vidjeti buduće članice kako zaista rade s nama, jer smo zajedno mnogo jači. Ali tačno je i da svi žele pristup unutrašnjem tržištu. Istovremeno želimo vidjeti da te zemlje isporučuju ono što nazivamo osnovama - fundamentalne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i principe vladavine prava koji zapravo donose prosperitet tim zemljama", izjavila je Kallas.

Naglasila je da reformski proces i pristup jedinstvenom tržištu moraju napredovati istovremeno.

Osvrnuvši se na spremnost Europske unije za novo proširenje, Kallas je poručila da svaku zemlju treba posmatrati pojedinačno, umjesto da se proces posmatra kao jedinstven paket.

"Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su veoma male zemlje i apsorpcioni kapacitet Europske unije to može prihvatiti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika zemlja. Mislim da sve te zemlje moramo posmatrati pojedinačno i vidjeti kako možemo napredovati". kazala je.

Dodala je da će Europska unija, s većim brojem država članica, morati dodatno unaprijediti efikasnost procesa odlučivanja.

Govoreći o globalnim geopolitičkim promjenama, uključujući rat u Ukrajini, promjene u transatlantskim odnosima te utjecaj Rusije i Kine, Kallas je ocijenila da je uključivanje zapadnog Balkana u Europsku uniju i strateški interes same Unije.

"Geopolitička situacija je takva da, ako pogledate kartu, Europa je zapravo veoma mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo veoma mali. Da bismo se suprotstavili svim tim protivnicima izvana, moramo raditi zajedno", kazala je Kallas.

Na kraju je naglasila da članstvo zemalja zapadnog Balkana nije važno samo za region, nego i za budućnost same Europske unije.

"Jasno je da je i u našem interesu da se zapadni Balkan, odnosno zemlje zapadnog Balkana, pridruže Europskoj uniji", poručila je Kallas u intervjuu za Fenu.