
12.05.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba
Prema podacima BHEPA za prvi kvartal 2015. godine tešanjska privreda je izvezla 12.496.227,08 kg različitih roba koji sadrže 206 različitih grupa proizvoda razvrstanih prema pripadajućim tarifnim oznakama na tržišta 50 različitih država.
Iako je poslovično poznato da mjesec januar predstavlja negativan period u pogledu sezonalnosti proizvodnje za neke industrijske grane kao što je proizvodnja automobilskih dijelova i saradnja sa razvijenim ekonomijama zapadne Europe, to nije zametalo tešanjskoj privredi da ostvari pozitivne rezultate u prvom kvartalu 2015. godine.
Stalan rast zaposlenosti nije više odavno nije iznenađujuća vijest, ali ovom prilikom moramo ukazati da se broj nezaposlenih osoba prema zvaničnoj evidenciji Službe za zapošljavanje Ze-Do kantona, Biro Tešanj u periodu oktobar 2014-april 2015. smanjio broj lica sa statusom nezaposlenih za 291. Uporedo sa smanjem broja nezaposlenih samo u januaru 2015. godine povećan je broj zaposlenih za 385 lica u odnosu na stanje iz 31.12.2014. godine. Stopa rasta zaposlenosti u općini Tešanj od 3,8 posto za period 2014/2015. godina je podatak vrijedan pažnje.
Radno intenzivnu djelatnost prati i visok stepen automatizacije koji omogućava tešanjskoj privredi da bude konkurentna na najznahtjevnijim svjetskim tržištima. Prema podacima BHEPA za prvi kvartal 2015. godine (01.01.-31.03.2015.) tešanjska privreda je izvezla 12.496.227,08 kg različitih roba koji sadrže 206 različitih grupa proizvoda razvrstanih prema pripadajućim tarifnim oznakama na tržišta 50 različitih država u finansijskoj vrijednosti 79.082.330,48 KM.
Istovremeno uvoz roba za izuzetno prerađivački orijentisanu lokalnu privredu u Tešnju u prvom kvartalu 2015. godine iznosio je 38.808.444,66 kg različitih roba finansijske vrijednosti 73.331.650,26 KM. Pokrivenost uvoza izvozom u Tešnju iznosi 108 posto, što je pokazatelj snage lokalne privrede da u kontinuitetu izvozi više roba nego što ih uvozi.
Među ključnim destinacijama na kojima svoje kupce pronalaze robe proizvedene u Tešnju izdvajamo slijedeće: Njemačka (39,7 posto), Italija (19,3 posto), Slovenija (10,4 posto), Španija (4,33 posto), Holandija (3,9 psto), Češka Republika (3,8 posto), Ruska Federacija (2,7 posto), Turska (2,5 psto), Slovačka (2,11 posto) i Velika Britanija (1,5 posto). Tržišta 50 država (razdvojeno posmatrano Kina i Hong Kong) na koja izvozi tešanjska privreda u prvom kvartalu 2015. godine raspoređena su na šest kontinenata. Izvoz na tržište EU iznosi 71.126.556,87 KM (89,94 posto), ako tom tržišnom prostoru pridodamo Norvešku i Švicarsku izvoz u prvom kvartali 2015. godine podiže se do vrijednosti 71.569.614,09 KM (90,5 posto od ukupnog izvoza tešanjske privrede).
Među 28 država članica EU robe proizvedene u Tešnju nisu izvezene jedino na tržišta slijedećih šest država: Danska, Malta, Sjeverna Irska, Litvanija, Letonija i Estonija. Kada je riječ o državama nastalih iz bivše Jugoslavije tešanjska privreda je u prvom tromjesečju izvezla robe u vrijednosti 11.186.061,73 KM (14,1 psto). Među robama koje tešanjska privreda izvozi ističu se automobilski dijelovi, proizvodi metaloprerađivačke i drvoprerađivačke industrije, namještaj, proizvodi od tekstila i kože, obuća, ali i prehrambeni proizvodi i potrošne robe široke potrošnje. Tešanjski proizvodi se izvoze od Saudijske Arabije, UAE, Libanona i Jordana do Singapura i Izraela, preko Ukrajine, Kazahstana, Kine sa Hong Kong-om do SAD-a, Kanade, Australije, Argentine i Čile-a.
Tešanjski "parobrod poslovnog uspjeha" uspješno plovi i stalno osvaja nove tržišne luke, posjeduje kvalitetnu posadu, a izvor energije koji koristi se zove „stalno obnovljivi poslovni organizam tešanjskih privrednika-poslovni metabolizam, poslovna tradicija i poslovna etika za korak ispred konkurencije“."Mi sarađujemo sa najboljima -mi želimo da učimo od najboljih partnera!"
Autor teksta: Doc.dr.Ismar Alagić dipl.inž.maš., direktor, TRA Agencija za razvoj općine Tešanj
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.