Pivarska industrija BiH uputila apel za rješavanje ključnih problema

Grupacija proizvođača piva u Bosni i Hercegovini Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine organizirala je 16. juna 2015. godine konferenciju za novinare na kojoj je ukazano na aktualnu problematiku pivarske industrije Bosne i Hercegovine.

O katastrofalnim posljedicama nesprovođenja zakonskih propisa prilikom uvoza/izvoza proizvoda ove grane privrede i mjerama koje je potrebno sprovesti kako bi se unaprijedilo poslovanje u pivarskoj industriji, govorili su Zdravko Marinković, zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH, Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacija proizvođača piva u BiH i direktor Bihačke pivovare d.d. , te Fahrudin Salihović, direktor Pivare Tuzla d.d. .

Na konferenciji je istaknut značaj proizvodnih kompanija, kako direktni kroz zapošljavanje i uplate visokih poreskih obaveza, tako i indirektni kroz angažovanje više stotitina domaćih dobavljača koji se koriste za obezbjeđenje rada ovih firmi.

"Bez ove osnovne ekonomske aktivnosti, niti jedna ekonomija ne može računati na razvoj. U skladu s tim, potrebna je aktivna podrška i pomoć državnih struktura u BiH u eliminisanju neregularnosti u praksi prilikom uvoza piva, koje na nekorektan način uvoznim pivima obezbjeđuju prednost", kazali su govornici na konferenciji.

Takođe, istaknuto je da je tokom godina, pivarska industrija u BiH postala veoma neuravnotežena, u smislu izuzetno visoke stope uvoza piva. Općenito gledajući, uvoz piva u Europi se kreće obično ispod 10% ukupne potrošnje, u veoma rijetkim slučajevima prelazi preko 20%, dok u Bosni i Hercegovini uvoz čini i do 70% potrošnje. Osim toga, ono što je izuzetno neobično jeste i činjenica da znatan udio u uvezenom pivu čine piva srednjih ili niskih cijena, dok u većini ostalih zemalja uvezena piva su piva viših cijena, iz kategorije premium piva. Samo u prošloj godini, kako je kazano, BiH je uvezla stranog piva u vrijednosti od 145.150.286 KM, dok je izvoz iznosio svega 1.478.558 KM. Najveći uvoz piva u BiH, od 94 do 98 odsto, bio je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Razlozi za pad pivarske industrije su istorijski i prilično svima poznati, ali bitna činjenica jeste da je ova situacija u fazi promjene i da je uz aktivnu pomoć države uskoro realno očekivati stvarni napredak.

BiH pivare imaju dovoljan kapacitet za obezbjeđenje tržišta, i zahvaljujući značajnoj modernizaciji i unapređenju poslovnih politika u zadnje tri godine, sve pivare su bolje pripremljene za borbu sa konkurencijom i za reizgradnju industrije.

Predsjednik Grupacije Ibrahimpašić je kazao da ono što industriji sada treba jeste podrška BiH vlasti da se jednostavno, u punoj mjeri, sprovedu postojeće zakonske odredbe, da se insistira da uvozna piva budu predmetom istih pravila kao i domaće pivare, da se prate postojeći bilateralni trgovinski propisi, poreski propisi, kao i propisi vezani za sigurnost hrane, i da se naročito prati uspostavljena praksa na drugim tržištima. Sve ovo do sada nismo imali, i kao rezultat uvoznici imaju “slobodan prolaz” i daleko niže troškove na BiH tržištu, na štetu domaćih proizvođača, i na kraju, bezbjednosti samog potrošača.

On je kazao da je Grupacija identifikovala bitna područja, gdje se za mnoge uvezene proizvode ne prati primjena BiH zakonodavstva, i gdje vlasti nisu reagovale na sistematičan način i dovele do primjene postojeće legislative.

Predstavnik Tuzlanske pivare Fahrudin Salihović smatra da je zajednički zadatak nadležnih organa u BiH jačanje pivara u BiH, što se može postići dosljednom primjenom zakona i obezbjeđenjem ravnopravnog statusa domaćih i stranih proizvođača piva.

On pojašnjava da se kupovinom domaćeg prozvoda u BiH u vrijednosti od 10 KM, osam KM vraća u budžet, a kada se kupuju proizvodi iz inostranstva onda u BiH stižu tek dvije KM.

Prema njegovim riječima, udio domađih pivara na tržištu u BiH iznosi tek 30 odsto, mada četiri pivare u Banjaluci, Sarajevu, Bihaću i Tuzli raspolažu sa dovoljno kapaciteta da mogu podmiriti potrebe građana u BiH, pa čak i značajnije učestvovati u izvozu svojih veoma kvalitetnih proizvoda.

Salihović je potvrdio da se pivara "Prima" iz Gruda nalazi u veoma nepovoljnoj situaciji i da joj prijeti gašenje

Ključni problemi i konkretni prijedlozi mjera za rješavanje

1. U nekim velikim kompanijama postoji praksa da koriste “transferne cijene” kako bi izbjegle plaćanje PDV-a na punu vrijednost uvezene robe na mjestu ulaska u BiH. Na primjer, kompanija sa proizvodnjom u nekoj od susjednih zemalja će prodati proizvode svojoj prodružnici ili uvozniku u BiH po cijeni koja je daleko ispod krajnje prodajne cijene tog proizvoda. Na ovaj način oni predstavljaju krivu sliku prave vrijednosti proizvoda i smanjuju uplatu PDV-a na carini.

2. Praksa je u susjednim zamljama, koje su izvor 90% uvoza u BiH, je da redovno uzimaju uzorke za potrebe ispitivanja svakog pojedinačnog artikla koji se uvozi. Ovaj proces može da traje do 21 dan i za to vrijeme proizvod ne smije biti stavljen na tržište. BiH ima isti Pravilnik, ali se uzimanje uzoraka za ispitivanje vrši više kao neki izuzetak, nego kao ustaljena praksa. Kao rezultat toga imamo značajan rizik za sigurnost potrošača, a sve zbog nepravilne primjene pravilnika.

Prijedlog je da se preduzmu koraci kako bi se značajno povećala analiza uvoznih piva, tako da sva piva koja dođu na tržište budu sigurna i dobra za potrošnju, te da proizvod odgovora onom što je na deklaraciji, naročito po pitanju sadržaja alkohola i ekstrakta.

3. Pakovanje mora da pokaže stvarnog uvoznika svakog proizvoda. Praksa je, da ukoliko strane pivare prodaju svoju robu više nego jednom uvozniku u BiH, one onda jednostavno koriste imena svih uvoznika na datoj etiketi, ali ne navode ko je stvarni uvoznik za to određeno pakovanje piva. Kao rezultat toga, nemoguće je pratiti način na koji je proizvod stigao na tržište, što čini i primjenu legislative vezanu za obezbjeđenje sigurnosti hrane nemogućom.

Prijedlog Grupacije je da nadležni organi preduzmu korake i osiguraju da se ovaj Zakon primjenjuje na način na koji je namijenjen, i u skladu sa praksom u susjednim zemljama, kao na primjer u Srbiji, koja ima isti pravilnik.

4. BiH ima veoma jasan skup standarda za deklarisanje hrane, uključujući i informacije o sastojcima, nivou alkohola, ekstrakta, informacija o uvozniku, i informacijama za potrošače. U nedavnom istraživanju uvoznih piva, naišlo se na mnogo primjera nepravilnog deklarisanja. Jedna velika međunarodna pivska kompanija, koja uvozi više od 50 različitih pivskih proizvoda u BiH, ima nekoliko grešaka na svakoj etiketi.

Prijedlog je da nadležni organi preduzmu korake da se sva nepravilno deklarisana piva povuku sa tržišta i spriječi ulazak na tržište bilo kojeg drugog proizvoda koji ne poštuje Pravilnik, kao što je praksa u susjednim zamljama.

5. Izmjene Zakona o akcizama nisu dale potrebne efekte. Stoga predlažemo da se u narednom periodu izvrši izmjena Zakona o akcizama prema prvobitnom prijedlogu od 0,35 KM/l, koje je Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH definiralo u postupku donošenja izmjene Zakona.

Uvoz/ izvoz piva u periodu 2008. - 2014.