
19.06.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba
U sjedištu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, danas je održana konferencija za medije na temu na temu naknada za korištenje voda za proizvodnju električne energije.
sjedištu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, danas je održana konferencija za medije na temu na temu naknada za korištenje voda za proizvodnju električne energije.
Povod za održavanje ove konferencije je povlačenje Zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornoga Zakona o vodama HNŽ pred Ustavnim sudom Federacije BiH, od strane premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića. Navedeni Zakon o vodama na ocjenu ustavnosti je prošle godine uputio tadašnji premijer Nermin Nikšić.
Generalni direktor Elektroprivrede HZHB Nikola Krešić govorio je o štetnosti ovakvih odluka i njihovim posljedicama za poslovanje poduzeća i kupce električne energije, te je predočio brojne argumente i pokazatelje.
"U 2014. godini naknada je plaćeno 31 000 000 maraka, a poreza i doprinosa 27 280 500 maraka, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u povodu povlačenja Zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama HNŽ-a pred Ustavnim sudom FBiH, a koje je zatražio federalni premijer Fadil Novalić. Od 2010. godine općinama je uplaćeno oko 115 milijuna maraka koliko je iznosila ukupna investicija u HE Mostarsko blato, a ukupno je uplaćeno naknada u tom periodu 135 milijuna maraka. Tako je primjerice samo u 2013. godini općinama uplaćeno 24 086 100 00 maraka, a u 2014. godini 17 558 100 00 maraka", kazao je Krešić postavivši pitanje u što se troše ova ne mala sredstva.
Krešić je naglasio kako pojedine općine uvode tzv. "komunalne naknade" na dalekovode po metru, podzemne i nadzemne vodove i na ostale objekte i ta cifra je oko 5.000.000 maraka godišnje, u ovisnosti koliko sredstava nedostaje u proračunu pojedine općine.
Primjerice radi u RH se plaćaju samo dvije nakade. Tako da je naknada za korištenje voda za električnu energiju koju plaća Elektroprivreda HZ HB veća čak tri puta od naknade koju plaćaju HE u Hrvatskoj.
Inače, sve općine na čijem se području nalaze hidroakumulacije podnijele su tužbe protiv Elektroprivrede HZ HB u iznosu od 38. 667.623,82 maraka.
"Što na kraju zaključiti, već da oni koji donose zakone po ovoj problematici, a i načelnici općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije podnošenjem tužbi (...) imaju za cilj doslovno uništenje JP EP HZHB", naglasio je Krešić.
Istaknuo je i kako je točna priča da se u ovoj zemlji ništa ne isplati proizvoditi.
Izgleda da je isplativije kupovati električnu energiju na tržištu i prodavati, nego proizvoditi u vlastitim hidroelektranama, a neke su u pogonu više od 60 godina. Što će se tek dogoditi ako dođe do pravog otvaranja tržišta električne energije u BiH? Uz ovolike parafiskalne namete nemoguće je biti konkurentan na tržištu, a mnogima su puna usta otvaranja tržišta električne energije, istaknuo je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB. Ustvrdio je kako se zalaže za uvođenjem bar malo reda u ovu oblast te da se ne treba dopustiti, kako kome padne na pamet, od općinskih vijeća, i županijskih skupština, uvođenje kojekakvih naknada.
Smatra da bi onda bilo bolje da se bar propiše da se ove naknade koriste za investiranje u infrastrukturne projekte na njihovom području, a ne u kupovinu novih automobila, plaće uposlenicima i sl.
"Svođenjem ovih naknada u realne okvire stvorio bi se prostor za rasterećenje Elektroprivreda ,a time i rasterećenje ostale privrede i svih onih koji električnu energiju koriste u svojim svakodnevnim aktivnostima", zaključio je Krešić.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.