
29.07.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Liderima svih stranaka koje su se do 29. jula 2015. odazvali na poziv SSSBiH na potpis je ponuđena Zajednička izjava koja, između ostalog, predviđa da za Sindikat sporni prijedlog Zakona o radu bude vraćen Vladi FBiH na dalje usaglašavanje sa socijalnim partnerima.
U cilju informiranja javnosti o stavovima svih strana kojih se tiče Zakon o radu donosimo i mišljenje Saveza sindikata radnika BiH (SSSBiH) i njihovo viđenje toga što donosi prijedlog Zakona o radu.
Savez sindikata je danas pozvao svoje članstvo da izađe na proteste pred Parlament pred kojim će se sutra nači prijedlog Zakona o radu.
Sindikta je liderima svih stranaka koje su se do 29. jula 2015. odazvali na poziv SSSBiH na potpis ponudio Zajedničku izjavu koja, između ostalog, predviđa da sporni Prijedlog zakona o radu bude vraćen Vladi FBiH na dalje usaglašavanje sa socijalnim partnerima.
Također, potpisnici Izjave su saglasni da, prije usvajanja Zakona o radu FBiH, trebaju biti usvojeni: Zakon u uvezivanju radnog staža za sve radnika kojima poslodavac nije uplaćivao doprinose za PIO, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o štrajku FBiH, Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.
1. Lakše otkazivanje ugovora o radu naročito radnicima sa promjenjenom radnom sposobnošću (invalidi II kategorije) i sindikalnim povjerenicima kroz insttut sudske odluke koja mjerna saglasnosl vijeća zaposlenika odnosno saglasnosl ministarstva. Ovim se poslodavcu osigurava dodatna alernativa na putu do otkazivanja ugovora o radu ovojk kategoriji radnika, koji su najavećem broju poslodavaca trn u oku, navode iz Sindikata.
2. Uvodi se mogućnost otkaza radniku koji se vrati na posao nakon bolovanja dužeg od 6 mjeseci, ako poslodavac kaže da je prestala potreba za njegovim radom, ih je angažovao drugog radnika što znači da će radnici, ako prođe ovakvo rješenje, moći umirati na poslu, jer neće smijeti otići na bolovanje.
3. Nameće se obaveza radniku nad kojim poslodavac vrši mobing da se istom poslodavcu prethodno obrati sa zahtjevom za zaštitu prava, prije obraćanja sudu što je, smatraju, apsurdno.
4. U odredbi koja govori o zaštiti maloljetnika uvodi se mogućnost otkaza maloljetniku koji ne mole da radi na teškim i opasnim poslovima, ako poslodavac kaže da za njega nema drugih odgovarajućih poslova
5. Produžen je prekluzivni rok u kojem poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu (kod teieg prestupa) sa sadašnjih petnaest dana na šezdeset dana, a najduže godinu dana od učinjenog prestupa
6. Smanjen je rok u kojem zaposlenik mole podnijeti tužbu protu poslodavca sa sadašnjih godinu dana na devedeset dana od učinjene povrede prava.
7. Smanjena je otpremnina u slučaju tzv. tehnološkog viška radnika - sa sadašnjih 1/3 plaće za svaku godinu radnog staža kod poslodavca na maksimalno 6 prosječnih plaća. Dakle, nakon 30 godina rada možete dobili otkaz uz otpremninu od par hiljada KM što nije ništa drugo do jeftinije otkazivanje ugovora o radu.
8. Predviđeno je zaključivanje kolektivnih ugovora samo na određeno vnjeme uz ograničenje produženog važeći istih na 90 dana što je neuporedivo lošije od važećeg rješenja.
9. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da bude pripravan odazvali se pozivu poslodavca na posao kad ovaj to zatraži, što je novi institut. Dakle, kad radnik nje na poslu, a poslodavac mu uvede obavezu pripravnosti, mora da sjedi kraj telefona za slučaj da ga poslodavac pozove na posao, u bilo koje doba. Šta je sa odmorom između dva radna dana, sedmičnim odmorom, godišnjem odmorom? Novi zakon o tome ne govori.
10. Briše se odredba o minimalnom godišnjem odmoru od 24 dana za maloljetnike, te odmoru za radnike koji rade na radnim mjestima sa posebno štetnim i opasnim uslovima. a koji po važećem zakonu imaju pravo na godišnji odmor od 30 radnih dana.
11. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da radi na poslovima za koje nije zaključio ugovor o radu i do 60 dana u toku kalendarske godine na zahtjev poslodavca (pa bili to i slabije plaćeni poslov). Poslodavac uvijek može reći da je u pitanju opravdana potreba posla (jer naravno on o tome odlučuje).
12. Obavezu donošenja pravilnika o radu imaće poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, kao i obavezu izrade programa zbrinjavanja viška radnika u slučaju otkazivanja ugovora za više od 5 radnika (sadašnji član 100. važećeg zakona). Prema važećem zakonu, takvu obavezu ima poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. Dakle, bit će neuporedivo povećan broj malih poslodavaca koji neće imati obavezu da donesu pravilnik o radu nego će o svim pravima i obavezama radnika odlučivati kako im bude volja, kao i o tzv. tehnološkom višku.
13. U strukturi plaće naći će se dio koji se odnosi na tzv. radni učinak, a ocjenu radnog učinka će naravno davati poslodavac Posebno je pitanje kako će se radni učinak mjeriti na poslovima koji nisu normirani a velika većina nije. Također, uvodi se novi pojam 'radne vještine' koje će također biti od uticaja za određivanje visine plaće, ali i prava na jednaku plaću za tad jednake vrijednosti. O tome kolko je ko 'vješt', šta god to značilo, opet će odlučivati poslodavac.
14. Član 119. Prijedloga Zakona u koji i je sa članom 2. Zakona o vijeću zaposlenika 16 Član 56. Prijedloga Zakona u koliziji je sa članom 25 stav 3 Zakona o zaštiti na radu
15. Član 56. Prijedloga Zakona u koliziji je sa članom 26. stav 3. Zakona o zaštiti na radu
16. Na kraju, najveća opasnost je odredba člana 182. stav 2. zakona, prema kojoj se kolektivni ugovori moraju uskladiti sa zakonom u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona, a ako se oni ne usklade prestaje njihova primjena. Dakle, ako ne žele da ostanu bez kolektivnih ugovora, sindikati će izmjene morati prihvatiti po principu 'uzmi ih ostavi'. Plaće, koeficijenti, dodaci na plaće, naknade plaće i naknade koje nemaju karakter plaće, otpremnine, regres itd. Sve su to prava koja su regulisana kolektivnim ugovorima, a koja dolaze pod znak pitanja ikolko nestane kolektivnih ugovora, odnosno o tome će samostalno odlučivati poslodavac.
Za neke od ovuih tvrdnji iz Udruženja poslodavaca Federacije tvrde da su neistinite. O kojim članovima Zakona se radi možete pogledati ovdje a prijedlog Zakona možete pogledati u prologu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.