Jedni prazne štale, drugi skidaju kajmak

Količina prikupljenog mlijeka i prozvedenih mliječnih proizvoda, zaklane stoke i peradi na teritoriji BiH unazad godinama opada.

Procenti su sve veći veći, upućeni u čitavu priču tvrde da je za ovakvo stanje krivo više faktora, ali da su presudni nezainteresovanost države, neravnopravno tržište koje je otvorilo vrata uvozu nekvalitetnih i jeftinijih proizvoda iz inostranstva i otkupljivački lobiji.

"Uzmimo za primjer proizvodnju mlijeka. Da bi se proizvela jedna litra potrošiće se oko marke, a kada se vrši otkup možemo maksimalno dobiti 50 feninga i još 30 kao podsticaj, koji će ili kasniti ili i neće biti isplaćen. Onda se uključe otkupljivači, koji koriste nezainteresovanost države, pa čekaju da dogori do noktiju i na kraju proizvod kupe u bescjenje, kao što je sada slučaj s pšenicom", kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, i dodao da se pomenuti primjer može primijeniti na sve oblasti jer je situacija gotovo identična.

Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo, krivce za kolaps bh. proizvođača hrane našao je na više adresa.

"To je spoj raznih negativnih faktora, od nekih malih koji su do nas, kao što je manjak sredstava za nabavku odgovarajućih tehnologija, do onih krucijalnih, za koje je odgovorna država, a u koje spadaju slabi podsticaji, kao i to što nas nesposobnost onih koje biramo svake godine košta po par stotina miliona evra, jer nisu uspjeli da nas približe EU da bismo mogli da koristimo sredstva iz IPA fondova", istakao je Jelača.

Da je situacija u oba entiteta skoro identična, te da se razlikuje samo u nijansama potvrđuju i iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, gdje su nam kao primjer ozbiljnosti situacije uzeli Hrvatsku, koja je do prije koju godinu imala 60.000 proizvođača mlijeka, da bi ove godine spala na nešto ispod 9.000.

"Kod nas je taj broj prepolovljen, sa 12.000 smo spali na manje od 6.000, a ni tu nije kraj. Razlog je teška situacija. Pa pogledajte malo, niko se kod nas u ovim oblastima nije obogatio. Da je tako nešto moguće, ne bi bile subvencije, od poljoprivrede se sada jedva i živi", rekao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja.

Proizvođači hrane upozoravaju da se u BiH uvoze otpaci koje evropski korisnici neće ni da uzmu u obzir da koriste kao hranu, a da je situacija teška potvrđuju i ekonomisti.

Prema njihovom mišljenju, to pokazuje podatak da je čak 85 odsto proizvoda na policima naših prodavnica iz inostranstva. Upozoravaju da za ovakvo stanje postoje četiri razloga, ali da za sve nije kriva država.

"Jedan od velikih razloga za ovakvo stanje je to što je naša poljoprivreda izašla iz rata i mnogo je zaostala u tehničkom razvoju. Naši poljoprivrednici nisu konkurentni na tržištu, slabo su otvoreni za usvajanje novih znanja i specijalizacija, a tako se ne može postići prava produktivnost. Problem su i male parcele i razuđenost poljoprivrednog zemljišta", kazao je Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

Sa druge strane, Grabovac se slaže s poljoprivrednicima o problemima koje stvara liberalno tržište.

"Imamo otvoreno tržište odakle dovozimo proizvode koji su pravljeni uz pomoć najmodernijih tehnologija, sa dobrim subvencijama od države. Nema tu normalne konkurecije. Nedostaju nam veliki otkupljivači, u kojima bi proizvođači imali sigurnog kupca, kao i nedostatak domaćih maloprodajnih lanaca koji bi forsirali naše proizvode. Država može pomoći s većim subvencijama, ali prilikom pregovora s EU tu stvarno malo može učiniti", istakao je Grabovac.