Bez marketinga i kampanje: Bh. prirodna izvorska voda "Ella" osvaja tržište

Iako je Bosna i Hercegovina zemlja sa ogromnim količinama prirodne izvorske vode visokog kvaliteta, nažalost u našu zemlju se svaki mjesec uveze na hiljade tona vode iz drugih zemalja zbog čega cijela država i njeni građani direktno gube nekoliko miliona KM. Rezultat je to povoljnijih uslova za uvoznike vode nego za domaće proizvođače zbog čega se sve manje njih odlučuje za proizvodnju.

Svijetli primjer u borbi sa uvoznom vodom je sarajevska kompanija Milkos koja je nedavno pokrenula proizvodnju prirodne izvorske vode Ella. U razgovoru za portal Akta.ba direktor mljekare Milkos Adin Fakić ističe da bez snage Milkosa, plasman ove vode na tržište ne bi bio moguć.

"Plasmanom na tržište ostvarili smo prvi cilj. Sljedeći cilj je pojačana marketinška aktivnost koja će našu vodu Ella približiti bh. kupcima, kojima ćemo sa tom vodom slati druge poruke za razliku od onih koje imamo sada priliku vidjeti na tržištu", ističe Fakić.

Na pitanje kada i pod kojim okolnostima je Milkos odlučio da krene sa proizvodnjom vode, naš sagovornik napominje da se posmatrajući tržište voda u BiH da zaključiti da se na policama nalazi dosta uvoznih voda i da bh. građani mnogo novca troše za nešto što malo koja zemlja na svijetu ima u ovolikom obimu.

"BiH se može pohvaliti sa veoma visokim kvalitetom i  kvantitetom voda, a naročito je vodom bogata sarajevska regija u podnožju olimpijske planine Igman gdje se nalazi i naše izvorište. Mi smo odlučili da našem tržištu ponudimo domaću prirodnu izvorsku vodu i na taj način pokušamo da se uključimo u tržišnu utakmicu. Svjesni smo činjenice da bh. tržištem dominiraju strane i uvozne vode iz Srbije i Hrvatske koje imaju ogromne budžete za marketing, ali smo odlučili početi sa punjenjem prirodne izvorske vode bez obzira na sve te okolnosti. Očekujemo pozitivne pomake i nadamo se da će naša voda postati prepoznatljiva po svome kvalitetu što će stvoriti preduslove za dalja ulaganja. Tako je nastala ideja koja je konačno i realizovana i mi smo pokrenuli punjenje prirodne vode kojoj smo dali naziv Ella", priča Fakić ekskluzivno za naš portal.

Izvorište Vilenac

Inače, voda Ella puni sa izvorišta Vilenac u Blažuju u staklenu ambalažu 0,2l i 0,75l, te u PET ambalažu 0,33l. 0,5l. 1,5l I 5,0l. Po njegovim riječima u pitanju je bušotina u koju je uloženo dosta vremena, truda i novaca i za koju su ispoštovane sve zakonske procedure. Također, napominje da su urađene sve hidrogeološke analize i ispitivanja zemljišta, stijenja i vode, a u opremanje bušotine ugrađeni su najkvalitetniji materijali.

"Voda crpi sa 250 metara dubine i dolazeći do površine prolazi kroz čitav niz različitog stijenja koje filtrira vodu i daje joj dodatnu mineralnu vrijednost što je svrstava u red voda sa vrhunskim kvalitetom. Izvor je veoma izdašan i ima veliki kapacitet što zadovoljava naše zahtjeve i potrebe", ističe on.

Pored vode, Milkos je razvio i brand voćnih sokova i nektara pod nazivom BONA gdje pune 16 različitih okusa u staklenu iPET ambalažu od 0,2l do 2,0l. Bona sokovi su visokokvalitetni i za njihovu proizvodnju koriste se najbolje voćne kaše i koncentrati.

"Što se tiče sokova vlasnici smo licence Sinalco za tržište BiH, Sinalco je njemački proizvođač gaziranih sokova osnovan još davne 1905 godine, što ga čini najstarijim gaziranim pićem u Evropi, a naša uspješna saradnja traje već punih 15 godina", ističe naš sagovornik.

Pored toga, dodaje on, u saradnji sa slovenskom firmom Vital iz Mestinja pune voćne sirupe FRUPI za tržište BIH u ovom segmentu imaju 9 različitih okusa koje pune u staklenu ambalažu od 1,0l I u PET ambalažu od 3,0l.

Ističe da su trenutni kapaciteti proizvodnje vode i sokova su blizu 150.000 litara gotovih proizvoda dnevno. Proizvodnja je opremljena modernom, veoma kvalitetnom opremom što osigurava kvalitetan i siguran proizvod za potrošače. Također, imaju implementiran ISO 22 000:2005 koji uspješno održavaju već sedam godina, a od prije četiri godine uveli su i Halal standard kvaliteta.

"Imamo opremljenu laboratoriju u kojoj redovno samostalno vršimo analize kako fizičko hemijske, tako i mikrobiološke. Sve to radi stručan i visokoobrazovan kadar", dodaje Fakić, ističući da na polju vode i sokova sarađuju sa svim renomiranim proizvođačima voćnih kaša i koncentrata.

"Sve sirovine koje se mogu nabaviti u BiH mi ih kupujemo, ono što se ne proizvodi u našoj zemlji primorani smo da kupujemo vani", kaže on.

Fakić napominje da se voda, kao i ostali proizvodi, mogu kupiti širom BiH.

"Naša distibuterska firma ima šest distributivnih centara u Banjaluci, Mostaru, Tuzli, Zenici, Bihacu i Sarajevu. U Sarajevu se nalazi centralno skladište iz kojeg svakodnevno snabdijevamo skladišta u ovim gore spomenutim gradovima. Sva skladišta opremljena su ambijenatalnim skladišnim prostorom kao i plusnim hladnjačama. Naša distribucija raspolaže sa preko 200 distributivnih vozila opremljenih za dostavu robe", navodi on.

Upitan da prokomentariše prepreke za domaće proizvode u inostranim trgovačkim lancima u BiH u kojima nemaju svi ista prava i u kojima se na policama forsira uvozna voda, Fakić kaže da Ella nije prisutna u svim trgovačkim lancima, ali da su u toku pregovori i da čine sve što je moguće da uđu u lance u kojima nisu prisutni.

Plasman na tržišta arapskih zemalja i Turske

Kada je u pitanju plasman na strana tržišta, već rade sa kupcima iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije.

"Ubrzo počinjemo ponovo sa Hrvatskom , a vrše se pregovori za tržišta arapskih zemalja i Turske", kaže nam Fakić.

Iako su na tržište voda ušli bez velike promocije i marketing ulaganja, trenutnom prodajom su kaže zadovoljni. Cilj im je da kupci prepoznaju kvalitet vode i da se odluče za kupovinu domaće prirodne izvorske vode.

Na kraju, ističe da sarajevska mljekara Milkos zapošljava oko 140 radnika i da svakodnevno rade na razvoju novih proizvoda.

Nebriga države Fakić smatra da bh. proizvođači posluju veoma teško zbog same ekonomske situacije u BiH, lošeg poslovnog ambijenta, velike konkurencije i nemogućnosti ulaska na tržište. "BiH je zemlja koju odlikuje velika nelikvidnost, dugi rokovi plaćanja, velika opterećenja privrede fiskalnim i parafiskalnim nametima kao i loša politika plaćanja PDV-a. Svi smo svjesni da je u današnjem vremenu neophodno investiranje u marketing ali i pored svjesnosti o tome proizvodači nemaju mogućnost da to urade jer su im finansijska sredstva zarobljena", kaže on. Također, u javnim institucijama u Hrvatskoj ili Srbiji zasigurno se ne može naći voda proizvedena bilo gdje u BiH, dok u našim institucijama ima slučajeva gdje se koristi uvozna voda što po njegovom mišljenju dovoljno govori o brizi države za samu sebe kao i o odgovornosti pojedinaca. Pored toga, mnogi proizvođači dijele mišljenje da u BiH djeluju veoma jaki domaći lobiji u okviru kojih pojedinci ostvaruju veliku zaradu i na razne načine omogućavaju značajan uvoz stranih voda. "BiH je otvoreno tržište. To je jedna od činjenica i u tom kontekstu je očekivano prisustvo i stranih uvoznih voda i njihova dominantna uloga na tržištu. S druge strane, činjenica je i to da je BiH bogata vodom i da se taj potencijal ne koristi. To što se u BiH uvozi voda našu zemlju stavlja u nepovoljan položaj i uzima samoj državi velike količine prihoda. Na uvezenu vodu u BiH plaća se PDV i plate radnika koji radi u distribuciji. Na vodu proizvedenu u BiH plaćaju se radnici koji rade u fabrici u BiH i pripadajući porezi i doprinosi, plaćaju se radnici koji rade u distribuciji te vode i pripadajući porezi i doprinosi, plaća se električna energija, plin i koncesija na vode, plaća se PDV i porez na dobit. Poredite prihode koje ostvaruje BiH i njeni radnici kada poredite šta znači kupiti vodu u BiH, a šta kupiti je iz neke strane zemlje", poručuje na kraju Fakić.

S. Bijedić