Dita: Dogovoren izvoz za Crnu Goru, Kosovo i Albaniju

Sa vijestima o obnovi proizvodnje u pogonima Industrije deterdženata Dita Tuzla "stari kupci" iz regiona su se počeli javljati sa željom da obnove nekada više nego uspješnu saradnju. Nakon najave skorog početka proizvodnje praškastih deterdženata nekadašnji Ditini partneri iz Crne Gore, Kosova i Albanije izrazili su želju za poslovnim sastankom koji je organizovan u Podgorici, piše Front Slobode.

Na inicijativu partnera iz Albanije, predstavnici Industrije deterdženata Dita Tuzla, stečajni upravnik Hajrudin Kunalić i Nedžad Gavranović su u petak 14. avgusta organizovali sastanak u Podgorici sa predstavnicima firmi "DITA – Montenegro", Podgorica, "DA destination Albania", Tirana i "Gllareva" iz Prištine, Kosovo. Podgorica je bilo najbliže mjesto za sastanak, imajući u vidu da građanima Kosova trebaju vize za putovanje u Bosnu i Hercegovinu ali i činjenicu da je firma "DITA – Montenegro", nekada u većinskom vlasništvu Dite (51%), odlično poslovala u Crnoj Gori.

Crnogorci nisu zaboravili kvalitet Ditinih proizvoda

Tadašnji suvlasnik "DITA – Montenegro" Dragan Ražnjatović (49%) je nakon što je Lora.d.o.o. Sarajevo uknjižila Ditu u svoj posjed otkupio 51 posto udjela za €61.000 i postao 100 % vlasnik firme. Nije ni slutio da će novi vlasnik Dite ugasiti proizvodnju u tuzlanskoj fabrici. Od tada pa do danas firma "DITA – Montenegro" nije poslovala, ali je ostala registrovana na staroj adresi, kako kaže Dragan, "vjerujući u neko čudo". "Čudo" koje su radnici/borci Dite, zajedno sa građanima BiH koji kupuju proizvode, uspjeli napraviti.

Dragan Ražnjatović, koji je dugo godina radio kao trgovački predstavnik Dite za područje Crne Gore, kaže da je emotivno vezan za Ditu jer sve što je postigao u životu, postigao je radeći za Ditu. Vjeruje da se Crnogorci još uvijek sjećaju Ditinih proizvoda po vrhunskoj kvaliteti i pristupačnim cijenama, a vrijeme do početka proizvodnje praškastih deterdženata i industrijskog programa iskoristiće za obilazak potencijalnih kupaca i prikupljanja prvih narudžbi.

Albanski trgovci dolazili u Ditu, niko ih nije primio

Vlasnik firme "DA destination Albania" iz Tirane Rezart Kastrati kaže da je prije nekoliko godina pokušao dogovoriti saradnju sa Ditom, čak su i u par navrata dolazili u Tuzlu, ali nisu uspjeli razgovarati sa tadašnjim menadžmentom te su jednostavno odustali. Kada su pročitali vijesti o radničkoj borbi i pokretanju proizvodnje u Diti odmah su stupili u kontakt i od tada redovno prate oporavak nekadašnjeg regionalnog lidera u proizvodnji deterdženata, piše Front Slobode.

"DA destination Albania" je posebno zainteresirana za asortiman praškastih proizvoda i jedan dio asortimana tečnih proizvoda za koje smatraju da postoji veliki tržišni potencijal zbog odličnog odnosa cijene i kvaliteta. Dobili su kompletan asortiman proizvoda koje Dita trenutno proizvodi kako bi mogli testirati kvalitet, i kažu, ako se podaci o kvaliteti pokažu tačnim, po robu će slati svoje šlepere.

Što se tiče praškastih deterdženata koji su njihov primarni interes, jedini uslov za saradnju će biti garancija isporuke robe u kontinuitetu, jer žele dugoročni saradnju.

Za Kosovo je iz Dite nekada "išlo" 18 šlepera mjesečno

Azem Morina, vlasnik firme "Gllareva" iz Prištine, se prisjeća zlatnih vremena kada je iz Dite naručivao 18 šlepera proizvoda mjesečno. Ditu je uvijek doživljavao kao svoju firmu i bio je jako ljut i tužan kada je čuo da je prestala proizvoditi i kaže da mu je u prvo vrijeme bilo teško povjerovati da takav industrijski gigant može biti uništen. Čim je saznao da je u Diti obnovljena proizvodnja javio se iskazujući podršku i želju za obnovom saradnje.

Firma "Gllareva" je već poručila prvi šleper robe, a isporuka će sačekati prve tone praškastih deterdženata "Arix", "Tenzo","IDA" kako bi DITA na tržištu Kosova nastupila sa kompletnim asortimanom. Vjeruje da će kvalitet i cijena Ditinih proizvoda vrlo brzo osvojiti kosovsko tržište.

Nakon sastanka u Podgorici rekao je da će već ove sedmice pokrenuti proces dobijanja poslovne vize za BiH jer želi svojim očima vidjeti "tuzlansku fabriku koju su radnici podigli iz pepela".