Bosanskohercegovačka ekonomija nije dovoljno razvijena, a neki od osnovnih razloga za takvo stanje su kompliciran i spor administrativni aparat, zastarjela rješenja koja uređuju privrednu djelatnost i nedostatak kulture rada i poduzetničkog duha, istaknuto je danas u Sarajevu na konferenciji o poboljšanju poslovnog okruženja u BiH.
Na konferenciji, koju je organizirao Centar za politike i upravljanje(CPU) u okviru svog programa "ReForum" i projekta “Monitoring socio-ekonomskih reformi”, učestvovali su domaći privrednici iz različitih sektora, predstavnici lokalnih vlasti i istraživači koji su diskutovali o mogućnostima za poboljšanje uvjeta za uspješno poslovanje u BiH.
"Ideja konferencije jeste vratiti ekonomiju u fokus javnosti i otvoriti dijalog o novom pristupu donosioca odluka prema poslovnoj zajednici i potencijalnim investitorima. Cilj konferencije je da doprinese reformskom procesu u zemlji, te promovira rješenja za unapređenje ambijenta za poslovanje koja dolaze iz privatnog i javnog sektora", izjavio je izvršni direktor CPU Adis Muhović.
Edin Mehić, osnivač kompanije Kolektiv, portala Posao.ba i startup akceleratora Bizoo kazao je da su poduzetničke vještine univerzalne vještine koje pomažu bilo kojem pojedincu da se bolje snađe na tržištu rada, kao i da ima više izbora na tom tržištu.
"Mi smo zemlja s najnižim brojem preduzetnika po stanovniku u Evropi, a također smo među zadnjima po broju novoosnovanih kompanija", naveo je Mehić.
Poduzetništvo, kako je istakao, treba ohrabrivati na različite načine i stimulirati adekvatnim mjerama.
"Poseban problem je pristup kapitalu jer ne možete samo kreditima stimulisati privredu. Postoji niz uspješnih ekonomskih sistema koji imaju različite fondove, a jedan od njih je fond rizičnog kapitala gdje ćete vi zajedno s poduzetnikom podijeliti rizik i olakšati mu da započne posao", dodao je Mehić.
Naveo je da je veliki procent novih poslova u BiH generiran iz malih biznisa. To je način kako da kreiramo radna mjesta, a kompanije također treba stimulirati da postanu izvozno orijentirane što je jedan od uvjeta za rast.
"U nedavno objavljenoj publikaciji koju je Vijeće stranih investitora (FIC) radilo s USAID/Sida GOLD projektom kao najveće prepreke ulaganju u BiH naše članice su identifikovale političku nestabilnost, obimnu birokratiju i administraciju, neefikasnost izvršenja sudskih odluka, kao i zakonodavstvo koje ne potiče zajednička ulaganja", izjavila je Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora.
Izdvojila je da su među njihovim osnovnim preporukama investicije, izvoz i industrija.
"Potreban nam je industrijski rast, prije svega proizvodnja koja će dovesti do stvaranja novih radnih mjesta i rasta ekonomije", dodala je Miovčić.
Lokalne vlasti mogu značajno poboljšati poslovni ambijent na općinskom nivou, a ekonomski razvoj općine Tešanj često se navodi kao jedan od najpozitivnijih primjera u BiH.
Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić je kazao da je suština u uspješnom odnosu javnog i privatnog sektora i shvatanja vlastitite odgovornosti oba sektora te posvećenosti radu.
"Ozbiljno smo pristupili reformi javnog sektora, ne radi marketinške promocije, nego s ciljem efikasnoti i rezultata. Mjerimo svaki od administrativnih procesa, svaku vrstu poslova koju radimo i svaki posao pojedinačno. Na kvartalnom nivou analiziramo koliko smo bili uspješni i postavljamo sebi godišnje ciljeve da budemo brži i još efikasniji", kazao je Huskić.
Trenutno imaju gotovo 2.400 poslovnih subjekata, a u prošloj godini su zabilježili porast broja registriranih poslovnih subjeata u svim aspektima, od poslovnica do obrta i drugih oblika organizovanja.
"Samim tim imali smo i porast broja zaposlenih u prošloj godini, a za posljednje tri godine imali smo rast broja zaposlenih od 1.800 ljudi, što u našem slučaju znači da je 20 posto rastao broj zaposlenih u posljednje tri godine", izjavio je Huskić.
Posebna tema konferencije posvećena je ulozi medija u reformama o čemu će govoriti Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik medijskog portala Buka i Faruk Borić, direktor Federalne novinske agencije FENA. O E-registrima i e-uprava kao instrumentima za efikasnost i transparentnost govoriće Darko Brkan, predsjednik organizacije Zašto Ne? i koautor analize E-registri i e-uprava u BiH kao instrumenti za efikasnost i transparentnost.
