Zaposleni u BiH žele osam dana više odmora i regres

Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi željeli gotovo 30 dana. Istovremeno, više od polovine očekuje regres, a svaki četvrti ispitanik bio bi spreman dio povišice zamijeniti za dodatne slobodne dane.

Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za mnoge zaposlene u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni tokom odmora. Čak 42% ispitanika navodi da su nadređenima dostupni uvijek ili često, dok većina smatra da broj dana odmora koji trenutno imaju nije dovoljan.

Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je sprovela grupacija Alma Career u okviru koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba.

Koliko odmora zaposleni zaista žele?

Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više.

Tek 30% ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58% želi više. Dodatnih 12% navodi da postojeći broj dana odmora nije odgovarajući jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.

Potreba za dužim odmorom raste i s godinama. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od 30 do 45 godina 29,5, dok zaposleni stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora.

Mali i domaći privatni poslodavci nude najmanje dana odmora

Broj dana godišnjeg odmora u BiH značajno se razlikuje u zavisnosti od veličine i vlasničke strukture poslodavca.

Zaposleni u malim kompanijama i institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora, dok u srednje velikim organizacijama prosjek iznosi 22,2, a u velikim 22,6 dana.

Još izraženije razlike primjetne su prema tipu vlasništva. Zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.

Ovi podaci ukazuju na jasan jaz u benefitima: zaposleni u državnom sektoru i kompanijama u stranom vlasništvu u povoljnijem su položaju od zaposlenih kod domaćih privatnih poslodavaca.

Svaki četvrti zaposleni zamijenio bi dio povišice za više odmora

Koliku vrijednost dodatni slobodni dani imaju za zaposlene pokazuje i podatak da bi 25% ispitanika u BiH bilo spremno zamijeniti povišicu za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43% bi takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od iznosa povišice, dok 32% ne bi pristalo na zamjenu.

BiH pritom ima najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uslova prihvatili više odmora umjesto povišice: u Hrvatskoj ih je 15%, a u Sjevernoj Makedoniji 22%. Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika.

Odmor pod znakom dostupnosti nadređenima

Godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u BiH ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom.

Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42% ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33%, a kolegama iz drugih odjela 22%.

Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka.

Regres očekuje tek nešto više od polovine zaposlenih

Regres ove godine očekuje 53% ispitanika u BiH, dok ga 48% ne očekuje. Među onima koji računaju na ovu naknadu, najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.

Vjerovatnoća isplate značajno raste s veličinom kompanije. Regres očekuje 32% zaposlenih u malim, 57% u srednje velikim i 61% u velikim organizacijama.

BiH u regionalnom poređenju

Bosna i Hercegovina po broju dana godišnjeg odmora zauzima sredinu regionalne ljestvice.

Međutim, bez obzira na postojeće razlike, zaposleni u sve tri zemlje željeli bi približno 30 dana odmora godišnje. To pokazuje da očekivanja zaposlenih sve više nadilaze postojeću praksu i da duži odmor postaje važan element kvaliteta radnog života u cijeloj regiji.

Kada je riječ o regresu, BiH bilježi najniži rezultat: očekuje ga 53% ispitanika, u poređenju s 59% u Hrvatskoj i čak 87% u Sjevernoj Makedoniji.

Rezultati istraživanja poslodavcima šalju jasnu poruku: dodatni dani odmora, mogućnost potpunog isključivanja od poslovnih obaveza i sigurnija isplata regresa predstavljaju benefite koje zaposleni prepoznaju i sve više vrednuju. Najveći prostor za unapređenje postoji kod malih i domaćih privatnih kompanija, u kojima su broj dana odmora i očekivanje regresa najniži.

Istraživanje je provedeno tokom juna 2026. godine, a obuhvatilo je ukupno 1.145 ispitanika iz tri zemlje. Najzastupljeniju grupu činili su zaposleni u dobi od 31 do 40 godina.

U istraživanju su bili zastupljeni ispitanici iz kompanija različitih veličina i djelatnosti, s fokusom na radno aktivno stanovništvo.