Slijedi li nam trovanje? Ugrožene podzemne vode u vodozaštitnoj zoni Ilidža

Manji dijelovi općine Novi grad i područje općine Ilidža su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. Nepovratno se, za potrebe stambenih objekata, uzurpira najkvalitetnije poljoprivredno zemljište, zaštitne zone pitke vode, postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termo-mineralnih voda, područja prirodnog i graditeljskog nasljeđa, trase vitalnih saobraćajnih pravaca.

Bez obzira na današnje trendove i očekivani porast broja stanovnika na Ilidži za potrebe stambene izgradnje ne predviđa se angažovanje novog zemljišta, već se angažuju slobodne postojeće površine unutar već oformljenih prostornih cjelina – naselja.

Tako je na red došao i pojas vodozaštitne zone Sarajevskog polja, gdje se namjeravaju graditi apartmani i vile za potrebe turista iz arapskih zemalja.

Već dugi niz godina, načelnik Memić, skupa sa Općinskim vijećem Ilidža, kao i Načelnik općine Trnovo, Ibro Berilo, rade na smanjenju opsega vodozaštitne zone, kako bi par moćnika, kao i općinskih vijećnika, koji imaju zemlju na području vodozaštitne zone na ovom podrucju, profitiralo.

Do sada smo bili svjedoci nekoliko pogrešnih odluka načelnika Memića, od sadnje cvijeća u fontanu na glavnoj šetnici u Maloj aleji u centru Ilidže, do sadnje trešanja uz glavni put od Ilidže prema Hrasnici. Sve te odluke nisu toliko štetile čitavom stanovništvu općine Ilidža, kao ni Gradu Sarajevu.

Načelnik općine Trnovo je dozvolio gradnju naselja sa stanovima i nepovratno uništio zimski turizam na Bjelašnici. 

Odluka o smanjenju vodozaštitne zone, mogla bi nas skupo koštati, a posljedice koje će proizvesti će biti nepopravljive.

Kako bi smo provjerili da li će zaista doći do gradnje na području vodozaštitne zone, kontaktirali smo Zavod za planiranje razvoja KS, te  Melihu Jerlagić, koja nam je pojasnila:

"Općinsko vijeće Ilidža je donijelo odluku o usvajanju Elaborata zaštitnih zona koji je uradio Institut za hidrotehniku. 3. i 4. zona vodozaštitne zone pripadaju jednim dijelom RS-u, tako da nivo vlasti nije isti, tiče se Kantonalne vlasti u FBiH, a u RS-u je potrebna odluka na nivou entiteta. U starom prostornom planu su unesene vodozaštitne zone po važećoj odluci iz 85. godine. Sad se čeka da bude donesena odluka, a ta procedura se vodi još od aprila 2014."

Na pitanje da li će biti ugroženo vodosnabdijevanje grada Jerlagić je odgovorila:

"Promjenjen je Zakonski akt po kome su urađene nove zaštitne zone i izglasano je kroz sve nivoe vlasti, te mi tu više nemamo nikakvog uticaja. Po novom Elaboratu, 1. i 2. vodozaštitna zona su znatno smanjene, u odnosu na ove koje su sad učitane u prostornom planu."

Kako su nas uputili na Institut za hidrotehniku, kontaktirali smo prof.dr. Tarika Kupusovića, direktora Instituta koji su radili na izradi Elaborata. Na pitanje da li će doći do ugrožavanja vodosnabdijevanja dobili smo slijedeći odgovor:

"Obuhvat zaštitnih zona i predviđene mjere još nisu usvojene (i ne zna se kada će biti). Dakle, kada se usvoji i primjeni navedeno, neće doći do ugrožavanja vodosnabdijevanja sa glavnog izvorišta pitke vode grada Sarajeva (ako ne dođe prije L, jer se ni formalno važeća odluka od prije rata ne primjenjuje, niti poštuje, niti se izgleda iko posebno za to brine, nažalost)!

Na pitanje da li može doći do ugrožavanja I trovanja vode, gdin. Kupusović navodi:

Može, podzemne vode su ugrožene i može doći do trovanja; a onda je potpuna katastrofa, jer za sada Sarajevo nema nikakve (brze) alternative! Za utjehu, koliko znam, voda je još uvijek zdrava za piće, jer je izvorište u Sarajevskom polju dragulj Sarajeva, prirodno izvrsno zaštićeno i moćno, ali ipak ranjivo na prekomjerne neprimjerene i nedozvoljene aktivnosti u zonama zaštite."

Rijad Tikveša iz Udruženja Ekotim koje se bavi podizanjem svijesti o potrebama zaštite okoliša i prirode za portal Akta.ba kaže:

"Ekotim već godinama upozorava na problem deponije Krupac, koja može prouzrokovati zagađenje podzemnih voda, što će napraviti veliki problem za sve građane Kantona Sarajevo. Takođe, opasnost predstavlja i izgradnja i urbanizacija u vodozaštitnoj zoni, koja može dovesti do gubitka i zagađenja pitke vode. Izgradnjom apartmana na Bjelašnici, imali smo situaciju da je došlo do zagađenja vode na Vrelu Bosne, a šta će tek biti kad se napravi cijeli grad na područu Bjelašnice, kakav nam najavljuju u vidu velikih investicija, ne smijemo ni pomisliti. Vode na području Kantona Sarajevo su već značajno ugrožene i moramo se posvetiti njihovoj zaštiti i očuvanju, jer bez čiste vode nema kvalitetnog života."

Od Općine Ilidža, Ministarstva za privredu KS još nismo dobili odgovor, kao ni od JKP Vodovod I Kanalizacija koji su zaduženi za upravljanje vodozaštitnom zonom.