O čemu se zapravo može pregovarati sa EU?

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

O čemu se zapravo može pregovarati sa EU?

Sve što proizilazi iz mjerila i pregovaračkih stajališta EU mora se ispuniti, ali postoji mogućnost prolongiranja nekih rokova za to ispunjavanje. To prolongiranje je u biti nešto o čemu se pregovara, navodi Šutalo.

05.04.2016. 13:28 / Izvor: Akta.ba

BiH će kada intezivnije uđe u proces integracija, morati za razliku od dosadašnjih praksi,biti dosljedna u poštivanju rokova za usklađivanje sa direktivama EU ako želi napredovati na svom europskom putu.

Upućeni kažu da će biti potrebno odrediti koji su nam prioriteti i koji su naši pregovarački zahtjevi. Da bi to znali potrebno je da imamo kvalitetne stručnjake koji će dobro znati oblasti za koje pregovaramo i kako dobiti najviše što je moguće za našu ekonomiju. 

No ostaje upitno koliki je uopće prostor za pregovaranje sa EU jer postoje zadani standardi koje svaka zemlja mora ispuniti.

Marina Šutalo, savjetnica u uredu zamjenika ministra vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske, kaže da se sve što proizilazi iz mjerila i pregovaračkih stajališta EU mora ispuniti, ali da postoji mogućnost prolongiranja nekih rokova.

''To prolongiranje je u biti nešto o čemu se pregovara'', navodi ona.

Znači, potrebno je da oni koji su uključeni u pregovaranje znaju u kojim oblastima država neće moći ispuniti sve direktive u vrijeme ulaska u EU i koliko će trebati gospodarstvu ili institucijama za prilagodbu.

''Te bi stvari trebale biti glavne u vašem pregovaračkom zahtjevu. Do iznošenja pregovaračkog stajališta u kojem pojašnjavate vaše pregovaračke zahtjeve vi u tom momentu realno ocjenjujete da se u tom razdoblju nešto ne možete uskladiti sa aquisom EU jer nemate recimo prečišćivaće na svim vodovodnim cijevima. Iako ste recimo donijeli set zakona za tu oblast usklađenim sa EU znate da će to biti veliki udarac na vaš proračun pa u pregovoračkom stajalištu kažete da niste u mogućnosti to napraviti prvi dan pristupanja EU, ali tražite grace period za koji ćete uspjeti uskladiti tu oblast sa direktivama EU'', kaže ona.

 U tom smislu se radi pregovorima jer najčešće nije moguće na prvi dan ulaska u članstvo ispuniti one obveze koje su jako velike i imaju veliki financijski učinak.

Druga stvar oko koje je moguće pregovarati je ako imate neke sektore kojima će se biti teško uskladiti sa direktivama. Tako je recimo u hrvatskom slučaju najteže poglavlje bilo tržišno natjecanje u oblasti rješavanja pitanja čeličana. Transformacija čeličana bila je dosta teško pitanje. Ta je oblast koja je zapošljavala dosta ljudi i sindikati su bili jaki. Znači sektori koji imaju velike socijalne i financijske učinke. Tu je bilo i pitanje tvornica duhana i trošarina na cigarete.

Šutalo kaže da država zahtjeve EU mora ispuniti, ali postoje i mogućnosti za pregovore.Tako recimo ako za neke proizvode tražite nultu stopu PDV- a koja u EU ne postoji možete ispregovarati recimo najnižu moguću.

''Neke stvari koje su nama bile važne su recimo prijelazna razdoblja za kupnju poljoprivrednog zemljišta.  Hrvatska je naime, zabranjivala kupnju poljoprivrednog zemljišta strancima. Tako smo za to dobili prijelazno razdoblje od 12 godina od pristupnja u članstvo nakon čega ćemo morati otvoriti tu oblast'', navodi Šutalo.

Jedan od velikih problema tijekom cijelog procesa pristupanja bili su kavezi za koke nosilje.

''Iako neke stvari zvuče smiješno one bi značile veliki financijski udar na ovu oblast industrije. Radilo se o tome da naši kavezi nisu zadovoljavali standarde EU jer su bili premali. Budući bi ta izmjena imala veliki financijski udar na ovu industriju mi smo tražili prijelazno razdoblje za koje bi naša industrija trebala uraditi usklađivanje. Dobili smo samo prijelazno razdoblje da ti kavezi i proizvodni procesi u trenutku pristupanja da se oni mogu nastaviti u tim lošim kavezima, ali da nakon 12 mjeseci pristupanja svi kavezi moraju biti odgovarajuće veličine'', kaže Šutalo. 

Kako saznajemo Hrvatska je imala puno problema u oblasti voda i gospodarenja otpadom. Najveći broj pregovaračkih zahtjeva su imali u poljoprivredi i ruralnom razvoju. ''Mi smo inicijalno imali 37 pregovoračkih zahtjeva i još 9 dodatnih. Osim poljoprivrede imali smo dosta zahtjeva u oblasti okoliša''.

"Naravno osim toga imate uvijek neke nacionalne specifičnosti. Za Hrvatsku je to od tehničkih stvari bio neumski koridor i provoz robe životinjog podrijetla i živih životinja. Izuzeća su jako rijetka. Ako želite ući u EU morate se uskladiti. Osim toga nije stvar da ćete samo vi imati pregovaračke zahtjeve. Tu su i pregovarački zahtjevi EU'', kaže Šutalo.

Prema Hrvatskoj to su bila dva. To je izuzeće o slobodi kretanja radnika kojim je ostavljena mogućnost da države članice ograniče hrvatskom državljanima mogućnost zapošljavanja na svom tržištu rada od 2 do 7 godina. Drugi zahtjev se odnosi na zabranu hrvatskim cestovnim prijevoznicima da uspostavljaju linije unutar država članica. To prijelazno razdoblje je sada isteklo.

NA PRIJEVODE POTROŠILI 12 MILIJUNA EURA

Hrvatska je u procesu pristupanja EU samo na prijevode potrošila 12 milijuna eura. ''U toku slanja i pripreme dokumenta vezanih za naša stajališta bilo je potrebno prevesti 20.000 stranica teksta. Dosta novca smo morali dati za provođenje. Ne prevodite samo dokumente u pregovaračkom procesu nego i zakone i propisi koje su vaše institucije donijele. Imate i formalnu obvezu da imate i hrvatsku inačicu svih dokumenta pravne stečevine EU. Tako da su morali prevesti i oko 150.000 stranica pravne stečevine EU-a, navodi ona. 

D.Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti