Carine na đonove u BiH pet puta veće nego u EU

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH upozorila je da se susreće sa brojnim teškoćama i problemima u poslovanju te da još nema adekvatnih odgovora institucija vlasti s ciljem olakšavanja njihovog rada, kazali su iz Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće pri Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH. Kao primjer istakli su da je carina na đonove u Evropskoj uniji, koja je najvažnije uvozno i izvozno tržište za bh. kompanije, svega tri odsto, dok je u BiH 15 odsto, a domaća industrija obuće je samo u prvom kvartalu ove godine izvezla cipele u vrijednosti od preko 178 miliona maraka.

Pored toga, naveli su i da još nema harmonizacije propisa sa onima u EU, zatim podsticaja na novozaposlene radnike, poreskih olakšica i drugih pitanja, kako bi bh. firme mogle adekvatno da se bore sa konkurencijom na domaćem tržištu.

"Izjednačavanjem carinskih stopa u BiH sa onima u EU došlo bi do velikog poboljšanja u poslovanju domaćih firmi, jer bi automatski postale konkurentnije na tržištu, dok su sada, zbog neadekvatne domaće carinske politike, daleko skuplji", upozorili su iz ove asocijacije. U tom smislu, na zadnjoj sjednici Odbora ove asocijacije donesen je zaključak o organizaciji okruglog stola polovinom juna ove godine, na koji bi bili pozvani predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na kojem bi se pokušali pronaći odgovori kako i kojim konkretnim akcijama pomoći i podići konkurentnost bh. kompanija iz ove niskoakumulativne branše koja i pored silnih problema zapošljava između 30.000 i 40.000 radnika.

"Zbog nepostojanja bazne proizvodnje, koja je tokom devedesetih godina potpuno devastirana i uništena, nažalost, bh. kompanije moraju uvoziti skoro sve repromaterijale i sirovine iz inostranstva, te iako je Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carina na uvoz određene robe do 31. decembra 2016. svakako dobro došla, ona ipak obuhvata svega oko 30 tarifnih oznaka iz sektora tekstila, kože, odjeće i obuće, što svakako ne može zadovoljiti domaće firme", rekli su iz ove asocijacije.

Da se radi o veoma uspješnoj industriji, pokazuju i statistički podaci, prema kojima je u prvom kvartalu 2016. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine ova branša nastavila trend rasta izvoza i smanjenje uvoza.

Tako je ostvarena ukupna razmjena od 794.780.020 KM, od čega na uvoz otpada 449.161.099 KM, a na izvoz 345.618.921 KM. U odnosu na ukupnu razmjenu BiH za navedeni period, istaknuto je da ova grana i tu ponovo bilježi porast koji se još od 2009. godine kreće uzlaznom putanjom. Tako je 2015. godine u ovom posmatranom periodu BiH ostvarila ukupnu razmjenu od 5.655.721.289 KM, od čega je uvoz bio 3.461.247.646 KM, a izvoz 2.194.473.643 KM.

U tom periodu 2015. godine, učešće industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u ukupnoj razmjeni države iznosilo je 13,28 odsto, dok je u prvom tromjesečju 2016. godine zabilježen porast učešća ove industrijske grane u ukupnoj razmjeni države na 14,03 odsto. Iz ove asocijacije zaključili su da u budućem periodu, pri bilo kakvom planiranju od strane nadležnih vlasti i svih resornih ministarstava u BiH na svim nivoima, ovi pokazatelji svakako moraju biti uzeti u obzir.

S tim u vezi, dodaju da ova industrijska grana mora dobiti adekvatniju pažnju i značaj nego što je to slučaj sada, a sve sa ciljem poboljšanja uslova privređivanja članica kao i stvaranja konkurentske prednosti domaćih firmi u spoljnotrgovinskom poslovanju. Radovan Pazurević, predsjednik Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće STK BiH i direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente, rekao je da, pored đonova, ima široka lepeza drugih artikala koji takođe nisu usklađeni, a što sve zajedno otežava poslovanje.

"Ne postoji spremnost ljudi koji bi trebalo da budu podrška privredi da to pitanje trajno riješe, a ne privremeno", rekao je Pazurević. Dodao je da je ova industrija izgubila veoma mnogo zbog ovakve carinske politike. "Kada đon iz Kine dolazi u Njemačku, carina je tri odsto, a kada dolazi u Derventu 15 odsto", reko je Pazurević i dodao da se ova pitanja moraju što prije rješavati, kako bi se privredi pomoglo, pošto će u suprotnom ova industrija početi gubiti poslove.

Naglasio je da su perspektive ove industrije prilično optimistične, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da je ovaj sektor po vrijednosti izvoza na četvrtom mjestu u BiH. Brojke 794.780.020 KM ukupna razmjena sektora u prvom kvartalu ove godine 178 miliona maraka vrijednost izvezenih cipela u prvom kvartalu 40.000 radnika zapošljava ova industrija