Balkan Investment banka: U poljoprivredu plasirala 1,5 miliona KM

Balkan investment banka (BIB) u ovoj godini plasirala je 94 kredita za mikrobiznis u poljoprivredi, vrijednosti oko 1,5 miliona KM, izjavio je Srni direktor ove banke Edvinas Navickas.

Navickas je rekao da su to kreditna sredstva Investiciono razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) sa kamatom od 4,3 do 5,1 odsto.

On je precizirao da su zadovoljni njihovim dosadašnjim plasmanom, te da su prošle godine, zahvaljujući pojednostavljenoj proceduri pri podnošenju zahtjeva, u poređenju sa drugim bankama, plasirali najviše kredita iz ove kreditne linije.

Navickas je napomenuo da je Balkan investment banka jedna od komercijalnih banaka koja je sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS potpisala ugovor o procedurama i načinima utroška prikupljenih sredstava u Fond "Partner".

Prema njegovim riječima, "Partner" predstavlja revolving fond, a krediti, u ukupnom iznosu 2,2 miliona KM, u okviru kojeg Banka ima učešće od 50 odsto, dostupni su registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, akcionarskim društvima iz oblasti poljoprivrede, poljoprivrednim zadrugama, te ostalim pravnim licima registrovanim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Navickas je rekao da njihova kamatna stopa iznosi 3,25 odsto, da je 0,5 odsto trošak za obradu kredita, sa rokom otplate do pet godina, i grejs periodom do godinu dana, te da su ovi krediti najpovoljniji za poljoprivedne proizvođače.

"Za Balkan investment banku poljoprivrednici predstavljaju veoma bitnu kategoriju klijenata i zbog toga smo poljoprivrednim proizvođačima omogućili još niz drugih pogodnosti i olakšica", naglasio je Novickas.

Kada je riječ o kreditima za razvoj malih i srednjih preduzeća, Navickas je izdvojio kredite iz sredstava IRB-a, sa kamatnim stopama od 4,4 odsto i kreditne linije za početne poslovne aktivnosti sa kamatnim stopama od 5,1 odsto, a sve u zavisnosti od kategorije korisnika i namjene.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini broj kreditnih zahtjeva malih i srednjih preduzeća značajno je smanjen, jedinim dijelom zbog prezaduženosti iz prethodnih godina.

"S druge strane, danas klijenti mnogo opreznije pristupaju dodatnom zaduženju i znatno detaljnije procjenjuju kvalitet i buduću profitabilnost svojih projekata i aktivnosti za koje su im potrebna kreditna sredstva, a sve je to uslovljeno i i dalje prisutnom neizvjesnošću u poslovanju uzrokovanom svjetskom ekonomskom krizom", rekao je Navickas.

On je pojasnio da je i smanjenje kupovne moći stanovništva jedan od bitnih faktora koji utiču na privredna kretanja i smanjenje poslovnih aktivnosti koje su bitan preduslov za redovno vraćanje kredita.