RS u 2011. izdaje prve trezorske zapise

Vlada RS će tokom iduće godine emitovati prve entitetske trezorske zapise, kao potpuno novi instrument na finansijskom tržištu BiH, a koji odavno koriste razvijene države svijeta i zemlje u okruženju.

Svrha izdavanja trezorskih zapisa je kratkoročno zaduženje vlada za privremeno finansiranje budžetskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka, finansiranje prenesenih obaveza i budžetske rezerve.

U Ministarstvu finansija RS, koje je Vlada zadužila da ispita mogućnost razvoja kratkoročnih dužničkih hartija od vrijednosti, navode da je u tom cilju potrebno usvojiti propise kojima će se urediti to tržište. Napominju da je Zakonom o budžetskom sistemu definisano da dug RS mora biti unaprijed planiran i iskazan u budžetu za svaku fiskalnu godinu na koju se odnosi.

"Daljim analizama utvrdiće se u kojim periodima se javlja najveća potreba za dodatnim izvorima finansiranja, te će se u cilju uspješne emisije trezorskih zapisa sačiniti godišnji plan emisije i na transparentan način obavijestiti investiciona javnost", kazala je Snježana Rudić, pomoćnik ministra finansija RS.

U Vladi ukazuju da postoji prostor za uspješnu emisiju trezorskih zapisa zbog značajnog obima slobodnih sredstava banaka i njihove trenutne orijentacije ka manje rizičnim investicijama uz prihvatljiv prinos.

Rudićeva pojašnjava da banke koje posluju u RS višak likvidnih sredstava drže na računima kod Centralne banke BiH, pri čemu ostvaruju minimalne kamatne prinose od oko 0,25 odsto. Iz istog razloga, dodaje ona, osiguravajuća društva najveći dio sredstava drže u vidu oročenih depozita kod komercijalnih banaka.

"Emisijom trezorskih zapisa RS, omogućilo bi se kvalitetno ulaganje sredstava institucionalnih investitora. Pored banaka i društava za osiguranje, značajni institucionalni investitori na tržištu kapitala RS su i Investiciono-razvojna banka RS, Penzijski rezervni fond RS, čije je osnivanje u toku, te investicioni fondovi", ističe Rudićeva.

Milan Radović, direktor Nove banke iz Banjaluke, pozdravio je inicijativu Vlade RS, navodeći da ta banka ima interes za ulaganje u trezorske zapise.

"Te kratkoročne hartije od vrijednosti su garant stabilnosti banke zato što su brzo unovčive. Banka može dio svojih novčanih sredstava plasirati u trezorske zapise koje država može koristiti u potrebe `peglanja` kratkoročne likvidnosti. U tom slučaju možemo više zaraditi u odnosu na kamatu na računima rezervisanih sredstava kod Centralne banke", kaže Radović.

U Banjalučkoj berzi ocjenjuje da bi emitovanje trezorskih zapisa RS bilo izuzetno podsticajno za dalji razvoj tržišta kapitala.

"Mi bismo po osnovu tog instrumenta mogli početi s uspostavljanjem tržišta novca, prije svega zbog potrebe banaka za dnevno upravljanje likvidnošću. Banjalučka berza već radi na pripremi takve platforme koja bi bila osnova za međubankarsko tržište novca, a gdje bi mogli učestvovati i ostali investitori", naglasio je Božić.

Navodeći da kratkoročno zaduženje ne može preći pet odsto redovnih budžetskih prihoda, Božić procjenjuje da bi RS mogla emitovati trezorske zapise u vrijednosti od oko 60 miliona KM u toku jedne godine.

Prikupljena sredstva Vlada bi, kaže, mogla usmjeriti za subvencije poljoprivrednim proizvođačima i popunjavanje robnih rezervi. Božić ukazuje da se izdavanjem trezorskih zapisa ne povećava budžetska potrošnja već planirane isplate brže izvršavaju, što podstiče likvidnost budžeta, a samim tim i svih korisnika entitetske kase, uključujući i privredu.