BiH još ne koristi sredstva pretpristupnog programa IPARD

Bosna i Hercegovina još nije formirala jedinstvenu platnu agenciju i upravljačko tijelo za poljoprivredu na državnom nivou i ponovo rizikuje da izgubi višemilionska sredstva iz bespovratnih fondova Evropske unije. Evropska komisija jasno je naglasila da ako ne budu ispunjena ova dva uslova do kraja ove godine, nema nas u finansijskim planovima.

BiH je već jednom izgubila 210 miliona eura za oblast poljoprivrede, jer nije formirala dva tijela na državnom nivou za kontrolu i koordinaciju sredstava iz EU-a. A riječ je o tijelima koja ćemo svakako morati imati ako želimo dalje u Uniju. Prije četiri godine počeo je rad ured koji, praktično, nema nikakvu funciju. Uradili su dokument ili plan IPARD platne agencije.

"Taj dokument smo proslijedili resornom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji bi trebao biti proslijeđen Vijeću ministara za dalje dogovore", navodi Hamdija Čivić, direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH.

U BiH sve je stvar dogovora pa je tako platna agencija i upravljačako tijelo u oblasti poljoprivrede umjesto tehničkog postalo političko pitanje.

"Predstavnici RS-a su vrlo jasno kazali, kroz radne grupe koje su formirane prije nekoliko godina, da jedna takva agencija ili upravljačko tijelo ne bi trebala da bude na nivu države", ističe Samira Nuhanović-Ribić, analitičarka Vanjskopolitičke inicijative BiH.

Pretpristupni program Evropske unije IPARD koji BiH još nije počela koristiti dio je Instrumenta pretpristupne pomoći za Ruralni razvoj. Za Hrvatsku, koja je članica EU-a, ova sredstva su bila samo odskočna daska za povlačenje drugih sredstava.

"IPARD je pomogao i samim korisnicimam poljoprivrednicima za nastup na zajedničkom tržištu EU-a čiji smo dio postali danom pristupanja, ali je pomoglo na pripremi onog što danas imamo, a to je provođenja programa ruralnog razvoja koji koristima kao država članica", kaže Marin Kukoč, voditelj Službe za EU programa ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske.

S obzirom na to da Hrvatska ima jasnu organizacionu i upravljačku strukturu u oblasti poljoprivrede, te strategije može se baviti mjerama ulaganja u primarnu poljoprivredu, infrastrukturu, tehničku pomoć.

I susjedna Srbija dobila je na raspolaganje 210 miliona eura, ali povlačenje tih sredstava zavisit će od razvijanja kapaciteta Uprave za agrarna plaćanja i decentralizacije sistema u oblasti poljoprivrede.