Neiskorišteni potencijali za zeleniju energiju
Izvještaj pokazuje koliko je BiH po pitanju određenih energetskih indikatora i dalje u zaostatku u odnosu na zemlje iz regije.
Uprkos naporima u vidu više projekata koji su pokrenuti posljednjih godina kada je u pitanju energetska efikasnost i održivost, BiH je zajedno s Albanijom ostvarila najslabiji napredak u ovoj oblasti u regiji, pokazuju istraživanja nekoliko nevladinih organizacija. Emisije CO2, gubici električne energije i energetska intenzivnost su se smanjili u većini zemalja regije, ali su slabi koraci postignuti na povećanju udjela solarne energije i energije vjetra.
Neke od oblasti kojima nadležni u narednom periodu moraju posvetiti više pažnje su već spomenuta emisija CO2 i činjenica da takozvana prljava energija čini 53 odsto ukupno proizvedene, a ta brojka u EU iznosi duplo manje.
"Izvještaj nam pokazuje koliko je BiH po pitanju određenih energetskih indikatora i dalje u zaostatku u odnosu na zemlje iz regije, a naročito u odnosu na zemlje EU. I dalje imamo izuzetno veliki neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora, koji bi nam omogućio 'zeleniju' energiju i čišći zrak, ali i otvoreniji put ka EU", istakla je Irma Filipović-Karadža, menadžerica projekta iz Fondacije CPI, koja radi na projektu "Politika energetske održivosti u jugoistočnoj Europi".
Gubici u prenosu i distribuciji električne energije su jedna od rijetkih stvari koje je BiH uspjela smanjiti u periodu 2010-2015. godina. "Međutim, u BiH su ti gubici deset odsto, što je loše za privredu kojoj svaki resurs mnogo znači", kažu stručnjaci. Još jedan od velikih problema po mnogim istraživanjima je što BiH pored planova za izgradnju vjetroelektrana i parkova od ovog najčišćeg izvora energije ne proizvodi ni toliko struje da upali jednu sijalicu.
Možda najpozitivniji primjer iz regiona je Hrvatska, koja, uprkos tome što je relativno nedavno ušla u EU i dobila pristup fondovima, stvara najviše solarne energije i energije vjetra u regionu, sa 5,5 odsto od ukupne proizvodnje, što prema posljednjim podacima iznosi 139GWh. Naravno, za velike projekte treba dosta novca, koga nema dovoljno u BiH.
"Finansije su u ovoj oblasti od ključnog značaja i svi se slažu da je to problem. Ima mnogo pomaka posljednjih godina, ali za velike rezultate nemamo dovoljno novca. Zbog toga svu svoju energiju moramo usmjeriti na izvlačenje sredstava iz fondova koji su namijenjeni u te svrhe", kazao je Goran Trbić, član ekspertskog tima koji predstavlja BiH i dekan banjalučkog Prirodno-matematičnog fakulteta u BiH.
Dobar primjer energetske efikasnosti je upravo zgrada PMF-a, gdje je poslije izolacionih radova te prestanka korištenja uglja kao energenta godišnja emisija CO2 smanjena za 100 tona.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
