Izvore i rijeke decenijama zagađujemo: BiH prijeti nestašica pitke vode

U ljetu koje obara temperaturne rekorde sve su brojniji apeli za racionalno korištenje vode.

Redukcije u isporuci u Banjoj Luci, Kiseljaku i drugim gradovima već su na snazi, a u Mostaru ih najavljuju ako se građani ne budu pridržavali upozorenja.

Sve presušuje

Rezultat je to povećane potrošnje u vrelim danima, ali i posljedica klimatskih promjena i smanjenog dotoka s izvorišta.

Vijesti da presušuju izvori vode s kojih su se decenijama snabdijevali stanovnici manjih mjesta širom BiH, ili da više nisu dovoljni za svakodnevne potrebe, sve su češće.

Prošlo stoljeće obilježeno je borbom za naftu, a u 21. stoljeću svjedočit ćemo bitkama za pitku vodu, kaže za "Avaz" profesor Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA Samir Đug.

Pojašnjava da je kvalitet toliko ugrožen da je od ukupnih količina slatke vode u svijetu samo manji procent za piće, a da problem dodatno usložnjavaju klimatske promjene.

"Kvalitetnih izvora je sve manje, jer sve što radimo ide u podzemne vode i zagađuje ih. Postoji nekoliko globalnih klimatskih scenarija šta će se desiti do kraja ovog stoljeća. Problemi koje imamo sada posljedica su globalnog zatopljenja koje je nešto više od 1,5 stepeni, a najmračnije procjene kažu da će globalna temperatura porasti za 5,5 stepeni. Mi smo na putu prema najgorem scenariju. Ako se ovakva projekcija nastavi, mi bismo u sljedećih 20–25 godina mogli doći u situaciju da nemamo dovoljno kvalitetne, pitke vode", kaže profesor Đug.

Toplotni val

Osim što se ukupna količina padavina smanjuje, toplotni valovi su jači i dugotrajniji, a izvore i rijeke već decenijama nemilosrdno zagađujemo.

Zbog toga se, upozorava, vodonosni slojevi i zalihe podzemnih voda polako prazne.

"Uz količine koje imamo, mi uopće ne trebamo uvoziti vodu, a radimo to masovno. Kvalitetna voda kao turistički resurs prepoznata je u USK. Svijest ljudi da čuvaju vodu ovdje se davno profilirala, a vidimo da njeno korištenje na takav način mijenja ukupnu ekonomiju", ističe Đug.

Sedmi u Evropi

Iako je BiH, s više od 9.000 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika, najbogatija u regiji i sedma u Evropi, stručnjaci upozoravaju da bismo se već za nekoliko decenija, ako ne promijenimo navike, mogli suočiti s nestašicom.

"U nekim drugim dijelovima BiH u vodi uopće ne možete uživati. Dakle, to je turistički i ekonomski potencijal", kaže Đug.