U Brusa bezistanu danas je predstavljen jedanaesti broj muzejskog časopisa "Prilozi za proučavanje historije Sarajeva", publikacije koju izdaje Muzej Sarajeva.
Ovaj časopis objavljuje se još od 1963. godine, i to kao povremeno izdanje, a do sada je ukupno izašlo 11 brojeva, uključujući jedan dvobroj. Kroz godine, fokus je bio usmjeren na sveobuhvatno istraživanje prošlosti Sarajeva, pa publikacija sadrži radove koji obrađuju teme iz različitih oblasti, poput historije, arheologije, arhitekture, historije umjetnosti, etnologije, slikarstva i kulture.
Sadržaj najnovijeg broja obuhvata radove koji se bave antičkom historijom, epigrafijom, arheologijom, historijom umjetnosti i geografijom, dok je jedan prilog posvećen prijevodu kraćeg djela iz 19. stoljeća.
Promotor časopisa Edin Kukavica smatra bitnim istaći da časopis ima trajnost, kontinuitet te kontekst.
"U vremenu kada se historija uglavnom iskrivljuje, uglavnom falsificira, krivotvori, onda je postojanje jednog ovakvog časopisa u tom kontekstu iznimno bitno. Ako ga izvadimo iz konteksta, mogli bismo reći da promoviramo jedan gradski, muzejski časopis. Ako hoćete da budemo do kraja maliciozni, reći ćemo mali časopis. Međutim, u kontekstu u kojem taj časopis opstoji već 11. godinu kao godišnjak sa značajnim prilozima iz historije, ali i iz manifestacija historije u savremenom dobu, onda zbilja možemo govoriti o jednom ozbiljnom časopisu. S druge strane, ako već govorimo o 11. broju, onda to više govori o ljudima koji rade u tom časopisu, staraju se za njegov izlazak i daju svoj prilog stvarnoj, pravoj historiji temeljem autentičnih, dokazanih, pokazanih argumenata i one historije kakva treba da bude. U Sarajevu, koje predstavlja svojevrsno središte, ja ću biti do kraja neskroman, pa reći cijeloga svijeta, jer sve ono što postoji u svijetu postoji i u Sarajevu, postojanje ovakvog časopisa i njegov 11. broj je ekstremno, ekstremno značajan", istaknuo je Kukavica.
Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč najavila je da će od ovog izdanja časopis "Prilozi" ubuduće izlaziti redovno, na godišnjem nivou.
Kako je pojasnila, kvalitet sadržaja omogućio je časopisu da ispuni visoke metodološke standarde, što otvara mogućnost za njegovo uvrštavanje u relevantne međunarodne baze podataka, čime se dodatno osigurava vidljivost u naučnoj zajednici, ali i kredibilitet za autore koji u njemu objavljuju radove.
Autori tekstova u ovom broju dolaze s Odsjeka za historiju i arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i s Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta istog univerziteta te iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Među autorima su Mirha Šabanović, Adnan Kaljanac, Amra Šačić Beća, Salmedin Mesihović, Amre Bande, Munibe Osmanović, Belma Durmišević, Emine Ajanović, Zijad Šehić i Jesenko Hadžihasanović.
