Predstavljen projekat obnove nišana i kaburova u haremu Hadžijske džamije

Muftijstvo sarajevsko predstavilo je danas projekat sanacije nišana i kaburova u haremu Vekil-Harč Mustafine džamije, poznatije kao Hadžijska džamija, s ciljem očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa Bošnjaka muslimana i podizanja svijesti o značaju vakufske i memorijalne baštine.

Nakon džuma namaza, u haremu džamije upriličena je prezentacija dosad izvedenih radova, tokom koje je ukazano na ugroženost brojnih mezaristana i vakufa te potrebu njihovog sistemskog očuvanja.

Obraćajući se prisutnima, muftija sarajevski Nedžad Grabus naglasio je da obnova nišana i mezarja nije važna samo zbog zaštite kulturnog naslijeđa, nego i zbog upoznavanja vlastite prošlosti.

"Nije ovdje samo važno obnavljati ovo kulturno naslijeđe i blago, nego na taj način učimo o sebi. Mnogi imami koji su godinama službovali u ovoj džamiji prolazili su pored ovih mezara i kaburova, a nisu znali ko je ovdje ukopan. To znaju stručnjaci koji se bave našom historijom i kulturnim naslijeđem", kazao je muftija Grabus.

Istakao je kako je obrazovanje i poznavanje vlastitog naslijeđa jedan od važnih preduslova očuvanja identiteta te izrazio zadovoljstvo što je projekat naišao na podršku stručnjaka i ljudi posvećenih zaštiti kulturne baštine.

Muftija Grabus zahvalio je arheologu Adnanu Muftareviću na podršci projektu od njegovog početka, kao i Esadu Veskoviću i stručnom timu koji je radio na sanaciji nišana. Posebnu zahvalnost uputio je Malik-ef. Šljivi i Samedu Omerdiću, koji su koordinirali aktivnosti. Posebno je istaknuo doprinos vakifa hadži Čanija Tafiloskog iz Labuništa, koji je podržao projekat nakon što je saznao za njegovu realizaciju.

"Kada je pročitao vijest da želimo nešto uraditi za naše kulturno naslijeđe, odmah me nazvao i rekao: “Muftija, ja hoću da budem dio ovoga programa i projekta”", prenio je Grabus.

Govoreći o značaju naslijeđa, podsjetio je na historijsku ulogu Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, Novog Pazara i Skoplja, te naglasio da su vakifi i graditelji prošlih vremena djelovali vođeni istim nijetom i vjerom koja i danas povezuje muslimane ovih prostora.

O historijatu harema Hadžijske džamije govorio je arheolog Adnan Muftarević, podsjetivši da je džamiju sredinom 16. stoljeća podigao Vekil-Harč Mustafa, jedan od najbližih saradnika Gazi Husrev-bega. Istakao je da je ovaj prostor stoljećima bio mjesto okupljanja i ispraćaja sarajevskih hadžija na put prema Mekki.

Muftarević je naglasio da je projekat sanacije omogućio očuvanje vrijednih nadgrobnih spomenika i identifikaciju ličnosti koje su obilježile vjerski, obrazovni i društveni život Sarajeva. Među njima su sarajevski muftija Šakir-ef. Mujidović, njegova kćerka Mulija, poznata po učenosti, kao i brojni muderisi, vakifi i članovi uglednih sarajevskih porodica, uključujući porodicu Morić.

Posebno je istakao da su nišani i harem prije početka radova bili u lošem stanju te ocijenio da ovaj projekat može predstavljati početak šire akcije obnove historijskih harema i mezaristana u Sarajevu i drugim sredinama.

Radovi su realizirani u organizaciji Muftijstva sarajevskog, a izveli su ih stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine predvođeni Esadom Veskovićem, načelnikom Odjeljenja za konzervaciju, uz nadzor Zavoda za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo, javlja MINA.