Prinos dobar, varira otkupna cijena kukuruza

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Prinos dobar, varira otkupna cijena kukuruza

Poljoprivrednici nemaju problema s plasmanom proizvoda jer domaći mlinovi, proizvođači stočne hrane, ali i izvoznici otkupljuju kukuruz.

21.11.2016. 08:33 / Izvor: Oslobođenje

Poljoprivrednici nemaju problema s plasmanom proizvoda jer domaći mlinovi, proizvođači stočne hrane, ali i izvoznici otkupljuju kukuruz.

Ovogodišnji prinos kukuruza je jako dobar, pa je tako na zemljištu izrazite kvalitete preko deset tona po hektaru, a prinosi na slabijim zemljištima su do šest tona.

"Kukuruz je ove godine puno rodio, pa tako neće doći do porasta otkupne cijene", smatra Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a, dodavši da se kukuruz u RS-u najviše sije od Bijeljine do Novog Grada.

Iako je otkupna cijena zasad niska, poljoprivrednici nemaju problema s plasmanom proizvoda, jer domaći mlinovi, proizvođači stočne hrane i izvoznici otkupljuju kukuruz

"Otkupna cijena kukuruza u RS-u je 0,25 feninga, odnosno 250 KM po toni, a ako usjevi puno rode, padne mu cijena, pa mi, proizvođači, imamo puno posla za iste pare", dodao je Usorac.

Na području FBiH Klas najvećim dijelom otkupljuje kukuruz po cijeni 30 ili 35 feninga po kilogramu, u zavisnosti od kvalitete, što je u odnosu na RS relativno dobra cijena.

"Ova otkupna cijena je opet relativno niska, ali kada uračunate da na sve to imamo podsticaje na obrađenu zemlju i proizvedeni kukuruz, onda i nije sve toliko loše kako se predstavlja. Budući da se u RS-u i FBiH razlikujemo u mnogo čemu, prvenstveno o pitanju poticaja, nije ni čudno što imamo problema sa Evropom, jer nemamo jedno ministarstvo na nivou države pa da to bude jednoobrazno", smatra predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Pored Klasa, u FBiH još nekoliko mlinova otkupljuje kukuruz kao što su Mlin iz Visokog, Mlin Nezić iz Gradačca i drugi, plaćanje je redovno, a kako ističe Bićo, “ko god ima kukuruza, oni će otkupiti.” "Najviše izvoz ide u Tursku, u obliku brašna ili u zrnu, te tako 90 posto naše proizvodnje odlazi tamo, a cijena varira od otkupljivača i zavisi od kvalitete proizvoda", rekao je Bićo.

Usorac smatra da je vrlo bitno da bude dobra proizvodnja, zato što je cilj proizvođača da se sve otkupi i svakako proizvede što više domaćeg kukuruza.

"Sve ostale žitarice ove godine su išle također za Tursku, te su plasirane bez problema, ali ove godine pšenice je bilo veoma malo zasijano zbog toga što ljudi u RS-u nisu imali novca, niti su dobili podsticaj od države", kazao je Usorac.

Udruženje poljoprivrednika FBiH ima dogovor da koliko god se proizvede žitarica, proizvođači će za to dobiti i novac, tako da imaju obezbijeđeno tržište.

"Nema limita ni zaduženja, a ni blizu se ne može proizvesti koliko se može otkupiti, te se sve žitarice otkupljuju", kazao je Bićo, dodavši da se najviše kukuruza u FBiH proizvodi u posavinskom dijelu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti