Opasnost za građane: U BiH ima još radioaktivnih gromobrana
Uklanjanje radioaktivnih gromobrana svake se godine odgada zbog neadekvatnoga skladištenja tog otpada, kazao je Emir Dizdarević.
U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji određen broj gromobrana koji sadrže radioaktivni materijal, takozvanih radioaktivnih gromobrana. Većina takvih gromobrana instalirana je 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, uz odobrenje tadašnjih nadležnih institucija. Uredbom iz 1985./86. godine zabranjeno je daljnje postavljanje tih gromobrana, a od devedesetih godina na snazi je obveza njihova skidanja.
Prema posljednjim informacijama, u BiH je dosad adekvatno zbrinuto oko 160 radioaktivih gromobrana. Radioaktivni gromobrani postavljani su na 6-metarskim metalnim nosačima na krovovima, uglavnom industrijskih objekata, ili stupovima od 17, 20,5 i 25 metara koji su se nalazili unutar industrijskih kompleksa.
Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja iz bivše države, koji je stupio na snagu 1991. godine, zabranio je daljnju upotrebu radioaktivnih gromobrana i propisao rok do 1996. godine za uklanjanje svih do tada postavljenih. No, zbog rata koji je nastupio na području bivše Jugoslavije, taj zakon nije doživio svoju primjenu, niti je provedeno u djelo uklanjanje radioaktivnih gromobrana.
Stavljanje pod kontrolu
Prikupljanje radioaktivnog otpa-da u BiH počelo je 1997. godine i dugotrajan je proces. Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacijsku sigurnost izdavala je dozvole za demontažu, a sada je to u nadležnosti državne Agencije za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (DARNS), koja djeluje od sredine 2008. godine.
Ravnatelj DARNS-a Emir Dizdarević izjavio je nedavno u Mostaru kako u BiH još uvijek postoji oko 280 radioaktivnih gromobrana.
"Trenutačno je najvažnije poskidati sve radioaktivne gromobrane i odložiti ih na jedno mjesto te ih tako držati pod kontrolom", kazao je u izjavi za medije Dizdarević. Prema njegovim riječima, uklanjanje radioaktivnih gromobrana svake se godine odgađa zbog neadekvatnoga skladištenja tog otpada jer u BiH trenutačno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala. Radioaktivni otpad u BiH čine uglavnom zatvoreni izvori zračenja čiju su daljnju upotrebu prestale tehničke ili druge pretpostavke.
U BiH trenutačno postoji oko 800 raznih zatvorenih radioaktivnih izvora u privremenim skladištima. Radioaktivni gromobran, dok je u ispravnom položaju, ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. Potencijalna opasnost leži u činjenici da, zbog oslablje nih konstrukcija, radioaktivni gromobran može pasti na krov objekta ili na tlo, kada može doći do izlaganja ljudi ionizirajućem zračenju.
Također je moguće da ljudi iz neznanja prilikom rekonstrukcije krovova na kojima se nalaze radioaktivni gromobran isti nestručno uklone te dovedu u opasnost sebe i druge u blizini.
Mišljenje stručnjaka Zavoda javno zdravstvo Federacije je da bi svi trebali biti uklonjeni jer je, prema tehničkoj specifikaciji, njihov radni vijek u funkciji gromobranske zaštite istekao.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
