Uskoro prodaja imovine koju ne žele nasljednice SFRJ

Nijedna od država nasljednica bivše SFR Jugoslavije nije zainteresovana za objekte diplmatskih i konzularnih predstavništava nekadašnje države u Bonu, Bernu i Tokiju, niti za šestosobni apartman na Menhetnu u Njujorku.

Zbog toga će prijedlog odluke o prodaji pet nekretnina u tim gradovima biti razmatran na sutrašnjoj sjednici Savjeta ministara BiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH predložilo je kao tačku dnevnog reda sutrašnje sjednice Savjeta ministara razmatranje odluke o pokretanju postupka prodaje objekata diplomatske i konzrarne imovine bivše SFRJ za koju ne postoji zainteresovanost nijedne države nasljednice.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova BiH Nebojša Regoje kaže da je, nakon što je konstatovano da nijednu državu nasljednicu SFRJ ne zanima ta imovina, odlučeno da postupak prodaje vodi Slovenija.

"Veliki, luksuzni i skupi apdrtman u Njujorku ne želi nijedna država jer nemaju interesa da ga koriste. Da ga je neka država uzela, možda nitga drugo ne bi dobila. Samo održavanje tog stana nama bi, kao i ostalima, bilo preskupo. Zato će taj stan bigi prodat, a pare ćemo podijeliti u skladu sa proporcijom raspodijeljene imovine. Isti slučaj je i sa zgradama ambasada i konzulata u Bonu, Bernu i Tokiju", kaže Regoje i dodaje da će na sjednici Savjeta ministara sutra samo biti formlizovana ta odluka, koja je do sada bila na nivou Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ.

Međunarodni tender za pružanje usluge prodaje tih objekata objavilo je Ministarstvo spoljnih poslova Slvenije, a raspisan je krajem prošle godine u uglednim svjetskim pospovnim listovima "Financial times" i "Economist", što je bio prvi korak u toj prodaji.

Uskoro bi trebalo da bude poznato koje su se agencije za prodaju nekretnina miliona dolara trebalo bi da dobije BiH prijavile na tender. Uslov je bio da im promet u posljednje tri godine nije manji od 100 miliona američkih dolara.

Ponuđači treba da dostave i dokaze o registraciji podružnice u zemljama u kojima se nalazi imovina koja je na prodaju. Od njih se traži finansijska garancija od 50.000 dolara, nakon čega uplaćuju i 100.000 dolara kao garanciju za sprovedene obaveze. Oba ta iznosa biće im vraćena nakon propedure sa zemljama sukcesorima.

Prodaja bi trebalo da se odvija takođe putem javnog oglasa, a dogovor zemalja nasljednica je da sve ponude pristižu na adresu Ministarstva spoljnih poslova Slovenije i da budu zajednički otvorene. Države imaju pravo da ne izaberu ponuđača čak i ako on zadovolji sve uslove. Cijena ne bi smjela biti niža od procijenjene vrijednosti objekata i zemljišta.

Procijenjena vrijednost imovine koja je predmet prodaje iznosi oko 80 miliona dolara, od čega bi BiH trebalo da dobije najmanje 12 miliona. Prema sporazumu iz 2002. godine BiH pripada 15 odsto ukupne dobiti od prodaje.

Posljednji sastanak Zajedničkog .odbora za sukcesiju diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ održan je na Brou kod Kranja u oktobru 2016. godine, a naredni je zakazan za mart u Beogradu. Od 123 nekretnine u vlasništvu bivše SFRJ u procesu sukcesije do sada su podijeljena 72 objehta.