BiH se laganim koracima priprema za osvajanje iranskog tržišta

U 2016. Iran je samo od izvoza tepiha u SAD uprihodio 69 millijuna dolara, dok je godinu prije taj iznos bio ravan nuli. Razlog je ukidanje sancija EU i SAD-a koje su Iranu bile nametnute zbog neuspunjavanja zahtjeva vezanih za njihov nuklearni program. Sankcije su usključivale embargo na iranski izvoz nafte kao i na financiijske transakcije s Iranom.

Budući da je ovo jedna od bogatijih zemlja s naftom i plinom, odmah nakon ukidanja sankcija (početkom 2016.), su svi veliki investitori iz ove oblasti požurili da sklope poslove sa vlastima ove zemlje.

Naime, Iran raspolaže s četvrtim po veličini rezervama sirove nafte u svijetu te je jedna od dvije države s najvećim zalihama prirodnog plina. Više desetljeća sankcija ostavilo je tamošnju naftnu i petrokemijsku industriju u prilično lošem i tehnološki zaostalom stanju i, prema nekim objavljenim procjenama, samo u tu industriju trebalo bi u idućih desetak godina investirati između 150 i 250 milijardi dolara.

Tako je nekoliko vodećih svjetskih naftnih kompanija iz Njemačke izrazilo interes za ulaganjem u iranski naftni sektor, a kompanije na čelu sa njemačkim BASF-om predložile su ulaganja u vrijednosti 12 milijardi dolara. Pregovori sa njemačkim naftnim kompanijama trajali su od 2016. godine i sada su zvanično došli do potpisivanja ugovora vrijednog 12 milijardi dolara.

Koliko BiH prepoznaje te potencijale ostaje da se vidi u idućem razdoblju. Naime, krajem 2015. je delegacija gospodarstvenika i predstavnika vlasti posjetila ovu zemlju i tom prilikom je iskazan interes za poboljšanjem suradnje između ove dvije zemlje.

Nastavak tog pravca je održavanje poslovnog foruma na kojem će biti preredstavnici irasnkih i bh. kompanija, a koji bi se trebao u BiH održati 25. ožujka/marta ove godine.

Na njemu bi trebalo biti govora o slobodnom izvozu goveđeg i pilećeg mesa i mesnih prerađevina sa halal certifikatom iz naše zemlje u Iran, te mogućnostima za suradnju sa BiH u oblasti drvne, metalske, elektro i autoindustrije.

Ipak, jedan od većih problema u uspostavi neke značajnije suradnje je to što još uvijek nije uspostavljen platni promet između ove dvije zemlje, tako da nisu moguća direktna plaćanja za robe i usluge, a osim toga bit će potrebno olakšati vizni režim za biznismene iz Irana.

O tome što BiH može ponuditi Iranu iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) za Akta.ba kažu da je to svakako metalski sektor, odnosno automobilska i mašinska industrija, koji je tradicionalno najznačajniji sektor u BiH i čini oko 35% bh. izvoza.

''Također postoji značajna potreba za uvozom prehrambenih proizvoda (posebno ulja i šećera) u Iran na koju također mogu odgovoriti bh. kompanije, te proizvodi ambalažne i papirne industrije'', navode iz VTK.

Dodaju da iako u vanjsktrgovinskoj razmjeni BiH sa Iranom ostvaruje značajan suficit, ima prostora za poboljšanje suradnje. To će biti moguće ukoliko se osigura značajnija preferencijalna lista proizvoda za bescarinsku trgovinu, za koju je, saznajemo, iranska strana izrazila spremnost da izađe u susret. Time bi se stvorila mogućnost povećanja izvoza, kako proizvoda iz oblasti mašinske, elektro i autoindustrije, tako i  izvoza proizvoda iz sektora prehrambene industrije.

Napoinju da su izmjene Sporazuma o preferencijalnoj trgovini sa Iranom su u toku, uključujući i postupak donošenja institucionalnih odluka.

Ostala pitanja su u nadležnosti bankarskog sektora, odnosno Centralne banke BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH kojem je prenijet stav gospodarstva o potrebi lakšeg dobijanja vize za poslovne ljude, navode iz VTK.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina sa Iran ima preferencijalni trgovinski režim.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Irana u razdoblju od 2012. do 2016. godine iznosila je 64.869.226,51 mil KM od čega je uvoz u BiH iznosio oko 3,6 milijuna KM a izvoz iz BiH u Iran 61,2 milijuna KM.

Što se tiče 2016. u Iran smo izvezli 2,8 milijuna KM, a uvezili robe u vrijednosti  1,3 milijuna KM tako da je Iran jedna od rijetkih zemalja sa kojim BiH ima suficit. Najviše smo izvozili strojeve, a uvozili datule, smokve, ananas i ostalo voće. 

 

      

 

 

 

 

 

 

 

 D.K.