Prednosti i mane uvođenja plaćanja PDV-a po naplati računa

Prošle godine je Institut za razvoj mladih KULT pokrenuo je inicijativu oko izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, koje je dosad potpisalo oko 30.000 gospodarstvenika okupljenih oko komora i udruženja. 

Oni podržavaju gospodarstvenike koji nakon brojnih opterećenja koje je vlast nametnula najnovijim izmjenama zakona, a nije ponudila rasterećenja (iako je bilo obećano), između ostalog traže izmjenu sustava plaćanja PDV-a, odnosno da se on naplaćuje tek kada bude plaćena faktura koju su izdali svom kupcu, a ne po izdavanju te fakture što je sada slučaj.

''Ako poduzetnik izda fakturu od 1.000 KM on mora državi do 10. u mjesecu platiti 17 posto tog iznosa, bez obzira što je nije naplatio. To im utiče na likvidnost. Mnogi od njih moraju dizati kredite da bi platili državi PDV'', navodi Ajka Baručić iz Instituta Kult. 

Inicijativu su uputili Upravnom odboru Uprava za indirektno oporezivanje BiH, ali do sada nisu dobili nikakav odgovor.

Baručić navodi da to nije nikakav novi koncept te da to rade neke zemlje EU(i Hrvatska od 2015.) kao i Srbija (od 2013.). Ovaj sustav se ne bi primjenjivao na sve nego samo na kompanije koje ostvaruju određeni godišnji promet. U našem slučaju, po uzoru na susjedne zemlje, on bi se odnosio na one koji ostvaruju do milijun KM godišnjeg prometa. 

S druge strane od nadležnih institucija postoji otpor ovakvoj promjeni jer s ovim pune fondove i krpaju proračunske rupe. Uprava za neizravno oporezivanje BiH u 2016. se pohvalila rekordnim naplatama PDV-a. 

Ipak, budući da je Zakon o PDV u BiH zasnovan na šestoj direktivi Vijeća Europe, koja je  stavljena van snage, i naša zemlja će na svom putu ka  EU morati kompletno promijeniti Zakon o porezu na dodanu vrijednost. No, još uvijek ostaje da se vidi kada će to biti 

Naime, obračun PDV-a po naplaćenim računima bi pomogao malim poduzetnicima koji imaju poteškoće sa likvidnošću, sa neredovitim, odgođenim ili neizvršenim plaćanjima.

Obračun PDV-a po naplati pogoduje poduzetnicima koji kupcima odobravaju dulje rokove plaćanja i kod kojih se znatno razlikuju rokovi plaćanja računa dobavljačima od rokova naplate računa od kupaca.

Međutim, sustav ne bi bio toliko koristan, kako saznajemo, poduzetnicima čije se isporuke plaćaju odmah po prodaji, onima koji imaju više ulaznog od izlaznog PDV-a  i onima koji imaju kontinuiran tijek isporuka. Složenije je i računovodstvo.

Također, za ovaj sustav obračuna je specifično da poduzetnici koji uđu u sustav obračuna PDV- a, pravo na odbitak ulaznog PDV-a imaju samo za one račune koje su platitli u tom obračunskom razdoblju, dok za račune koje nisu platitli ne mogu izvršiti odbitak ulaznog PDV-a.

Analiza, koju je radila služba Parlamenta BiH u cilju bolje informiranosti zastupnika, je ponudila informacije o tome u kojim zemljama se radi obračun naplate PDV-a po naplati računa.

NAPLATU PDV-A PO NAPLATI RAČUNA RADE 22 ZEMLJE EU

Ona je pokazala da se on primjenjuje u većini, odnosno u 22 države EU (Austrija, Belgija, Bugarska, Estonija, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo) i u Srbiji, s tim da se specifičan sustav primjenjuje u Belgiji (odnosi se samo na dobavljače fizičkih lica kojima ne moraju izdati fakturu i na dobavljače tijela državne uprave) i u Litvaniji (odnosi se samo na poljoprivrednike).

U državama koje primjenjuju ovaj sustav obračuna PDV-a, osnovni kriterij ulaska u njega je maksimalni godišnji promet poduzetnika  u prethodnoj godini. On se kreće od 25.000 eura (Kipar) do 2 milijuna eura (Irska, Italija, Malta, Španija).  U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji taj prag iznosi oko 400.000 eura. Dodatni kriterij u nekim državama je i vrsta djelatnosti poduzetnika, npr. sustav se odnosi i na slobodne profesije, poljoprivrednike i poduzetnike koji nisu obveznici vođenja računovodstva, kao i neka javna poduzeća u Austriji ili na samozaposlene u Njemačkoj.

Ostali kriteriji koje neke europske države primjenjuju su: uredno predavanje PDV prijava i plaćanje PDV-a, da preduzetnici nisu kažnjavani i slično.

U svim ovim državama postoje i određena izuzeća, odnosno vrste isporuka/transkacija na koje se ne može primijeniti ovaj sustav i ona se neznatno razlikuju od države do države, npr. uvoz i izvoz dobara, isporuke bez nakande, isporuke poduzetnicima koji nisu obveznici PDV-a, isporuke između povezanih lica, transakcije unutar država članica EU, dobra koja se kupuju ili prodaju lizingom, najmom, prodajom na kredit, transakcije vezano uz primjenu obrnutog zaduženja itd.

ZEMLJE UVELE POSEBAN SUSTAV NAPLATE

''Ovaj sustav u svim državama ima zajedničku karakteristiku, a to je da je opcionalan za porezne obveznike koji ispunjavaju gore spomenute kriterije. Ukoliko žele primjenjivati ovaj sustav, moraju za to dobiti odobrenje nadležnog tijela u svojoj državi. Ako uđu u ovaj sustav, obveznici imaju obavezu ostati u njemu određeno razdoblje, npr. 3 godine u Italiji, 2 godine poljoprivrednici u Latviji, do naredne poreske godine u Poljskoj i slično'', stoji u analizi.

Međutim, ukoliko u periodu u kojem primjenjuju ovaj sustav ostvare veći promet nego što je to zakonom utvrđeni prag, u narednoj poreskoj godini se moraju vratiti u sustav redovnih PDV obveznika (Grčka 16) ili nakon isteka poreznog kvartala u Poljskoj, odnosno odmah (u Mađarskoj17) itd. Porezne vlasti mogu PDV obvezniku prekinuti primjenu ovog sustava ukoliko on ne bude poštovao svoje zakonske obaveze.

Obveznici koji primjenjuju ovaj sustav na svojoj fakturi moraju jasno naznačiti da su u ovom posebnom sustavu obračuna, jer u suprotnom, njihova PDV prijava neće biti prihvaćena i mogu biti kažnjeni za taj prekršaj.

Kako bi spriječile smanjenje prihoda od PDV-a, neke države članice EU ograničavaju rok do kojeg obveznik može odgoditi obračun i plaćanje PDV-a, npr. rok do godinu dana (u situaciji da se isporučena roba ili izvršena usluga ne naplati u toku jedne godine).

D.K.