Lakše do posla: Izdvajaju se milionska sredstva za nova radna mjesta u BiH

Dobiti posao u našoj državi zadnjih godina je postalo isto kao dobiti na lutriji. Statistički podaci međutim govore drugačije, te je prema nedavnim izjavama premijera FBiH Fadila Novalića broj zaposlenih u FBiH znatno veći. Novalić je u okviru Kruga 99 kazao kako je broj nezaposlenih u FBiH manji za 18 hiljada nego kada je preuzeo vlast i to je prvi put nakon rata da je broj nezaposlenih pao.

Novalić smatra kako su svi prepoznali ozbiljnost problema nezaposlenih, prije svega, mladih i prvi put kako kaže imamo sinergiju svih nivoa vlasti u FBiH. 

"Obradovan sam da je potez Federalne vlade da sa 50 miliona KM iz budžeta prošle godine potiče novo zapošljavanje, dobio toliku podršku. Ističem da je riječ o podršci zapošljavanju isključivo u realnom sektoru", pojasnio je Novalić.

POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

Federalna vlada je i ove godine u budžetu predvidjela novih 30 miliona KM za novo zapošljavanje, a dodatna kreditna sredstva za ove namjene u visini od 50 miliona eura za BiH odobrila je i Svjetska banka. Pitanje koje se postavlja jeste kako i na koji način će ova sredstva biti potrošena u 2017. godini?

Gledajući na prošlu godinu stručnjaci se nadaju najboljem. 50 miliona KM prema tvrdnjama Novalića, ali i statističkim podacima imale su dobar efekat. Iznos je raspodjeljen po kantonima u zavisnosti od broja nezaposlenih osoba. U 2016. godini, putem javnih službi za zapošljavanje u FBiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i u saradnji sa drugim institucijama, započeta je realizacija Uredbe o poticanju zapošljavanja Vlade FBiH, koja podrazumijeva subvencioniranje zapošljavanja mladih bez radnog iskustva i samozapošljavanja. Također, Federalni zavod za zapošljavanje je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje realizirao čitav niz mjera aktivne politike zapošljavanja, kao što je Program sufinansiranja zapošljavanja 2016.godini, Program pripreme za rad kroz stručno osposobljavanje, usavršavanje i obuku, Program zapošljavanja u oblasti poljoprivrede itd. Uredbom o poticanju zapošljavanja i programima Federalnog zavoda za zapošljavanje obuhvaćeno je blizu 8.000 nezaposlenih osoba.

Predsjednik privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić za poslovni portal Akta.ba je kazao kako se realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja, kojima se utjecalo na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, iako se još uvijek čeka na zvanične podatke evidentno je da se krajem 2016. godine provedbom Uredbe o poticanju zapošljavanja Vlade FBiH, Programa sufinanciranja zapošljavanja 2016., te nizom drugih projekata koji su realizirani u suradnji sa partnerima, u Federaciji BiH povećala zaposlenost u odnosu na prethodnu godinu za oko tri posto.

ODLIV RADNE SNAGE

"Mjerama aktivne politike zapošljavanja koje su namjenjene poslodavcima, nastojalo se uticati na zadovoljenje potreba za radnicima određenog profila zanimanja u skladu sa potrebama preduzeća, dok se mjerama namjenjenim pojedincima pokušava unaprijediti znanje i vještine kroz stručno osposobljavanje i usavršavanje, čime se povećavaju šanse nezaposlenih osoba za zaposlenje", pojašnjava Jašarspahić.

Navodi kako Privredna komora Federacije BiH kroz Centar za edukaciju i promociju, samostalno i u saradnji sa institucijama i preduzećima, provodi kontinuiranu poslovnu edukaciju kroz koncept cjeloživotnog učenja.

"Misija Centra je da kroz specijalističke seminare na aktuelne teme, osigura kontinuiranu edukaciju, pružajući praktično upotrebljiva znanja i vještine. Poseban akcenat stavljamo na modalitete zadržavanja mladih ljudi u BiH i s tim u vezi, već smo radili na brojnim projektima koji će dati doprinos otvaranja novih radnih mjesta, kako bi se mladi kadrovi zadržali u zemlji. Smatramo da je ovo dobar način da se mladi ljudi zaposle i zadrže u BiH, obzirom na činjenicu da je danas odliv mladih ljudi, naše buduće radne snage u velikoj mjeri izražen", kaže Jašarspahić, dodajući kako Privredna komora FBiH ima povratnu informaciju od vlasnika preduzeća koji su koristili sredstva za poticaj zapošljavanja, da većina osoba koja su programom zaposlena, ostaju u radnom odnosu.

"Mišljenja smo da treba provesti cjelovitu reformu sistema zapošljavanja kako bi se privrednici i osobe koje traže zaposlenje više uključili i unaprijed dali informacije na koji način najefikasnije rasporediti sredstva za zapošljavanje, te je od velike važnosti da kod raspodjele tih sredstava niko ne bude ugrožen." 

Smatra kako se stvarna zaposlenost se može povećati ulaganjem u razvoj, inovacije, kadrove ali isto tako poslovnu klimu i konkurentnost koje su neophodne kako bi se kompanije mogle razvijati.

"Zvaničan broj zaposlenih u FBiH u 2016. godini je 463.563 osobe ali vjerujemo da to nije stvaran broj obzirom na zastupljenost sive ekonomije tj. rada na crno. PK FBiH će raditi na predlaganju programa i mjera koje će povećati zaposlenost ali je potrebno osnažiti firme na način da zakonska regulativa ne spriječava razvoj", zaključuje Jašarspahić.

I Republika Srpska u 2017. godini planira izdvojiti novčana sredstva za zapošljavanje, što je nedavno potvrdio i predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske Milenko Savanović. On je kazao da je za realizaciju Akcionog plana zapošljavanja u ovoj godini predviđeno izdvajanje više od 16 miliona KM da bi bilo zaposleno 1.250 lica.

EVO KOLIKO REGION IZDVAJA U NOVA RADNA MJESTA Sve ovo još uvijek nije dovoljno, ako gledamo koliko zemlje u regionu izdvajaju za svako novo radno mjesto. Kako su nedavno potvrdili stručnjaci na Ekonomskom forumu u Sarajevu, Hrvatska za svako otvoreno radno mjesto izdvaja  od 3.000 - 9000 eura. Srbija za svako novo radno mjesto izdvaja od 3.000 - 7.000 eura i pomaže u izgradnji infrastrukture do jedan milion eura. Samo u 2016. godini Srbija je za poticaj zapošljavanja dala 73.000.000 eura. Crna Gora za poticaj zapošljavanja sa VSS izdvaja od 3.000 do 10.000 eura, dok je Makedonija dala čak 53 miliona za pet projekata.

E. Ko.