Benefiti od ukidanja kantona: Milijarda za privredu, a ne administraciju

Inicijativa koju je nedavno ozvaničio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, a koja se odnosi na preustroj Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno izmjenu Vašingtonskog sporazuma, po kojem je FBiH podijeljena na 10 kantona, tema je koja je sve prisutnija u svim segmentima društva.

Nemoguće poređenje

Njena primjena, koja bi mogla donijeti ogromne uštede, pogotovo u prekobrojnoj administraciji, stvorila bi mogućnost i da daleko veće količine novca odlaze u privredu, čime bi se direktno uticalo na razvoj bh. privrede i na povećanje broja zaposlenih.

O inicijativi su počeli razgovarati i privrednici, među kojima mnogi otvoreno već zagovaraju provođenje ideje preustroja FBiH. Neki su i suzdržani, ali niko ne može zanemariti teoretske efekte koje bi provođenje ovakve inicijative moglo izazvati.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za Oslobođenje je kazao kako je u ovom trenutku pitanje koliko je provođenje ovakve ideje realno, ali je i napomenuo kako je nedvojbeno da bi efekti za domaću privredu i za sve druge segmente bili ogromni.

"Inicijativa je dobra i sigurno bi to imalo smisla, jer kada je neko sjeo i pripremio Dayton i Wašingtonski sporazum, nije uzeo papir i olovku i izračunao koliko će to koštati, već se gledalo da se zaustavi rat", kazao je Smailbegović.

Dodao je i to kako u ovom trenutku niko ne može kazati da je opravdano postojanje ogromne administracije, koja je, prema nekim istraživanja, najneefikasnija u Evropi.

"Mislim da imamo najskuplju administraciju po glavi stanovnika u Evropi. Jedan podatak Svjetske banke kaže da je prosječna efikasnost naše administracije oko 38 posto. Sad, da to prevedemo u svijet privrede i poslodavaca - zamislite vi firmu u kojoj imate taj nivo efikasnosti. Ne možete, jer takva firma ne može postojati. Sve ispod 90 posto ne može postojati, a naša administracija i dalje postoji", dodao je Smailbegović.

Inicijativa se temelji upravo na tome da postojanje 10 malih država unutar entiteta Federacija BiH stvara ogroman pritisak na sve oni koji tu rade, posluju i žive. Zbog ovakve podjele na entitete, općine i gradovi u FBiH sa federalnog nivoa dobijaju samo 8,5 posto sredstava prikupljenih od PDV-a i drugih poreza. Poređenja radi, općine i gradovi u entitetu RS dobijaju čak tri puta više sa svog entitetskog nivoa, a sve zbog toga što ne postoji taj srednji nivo vlasti.

Kantone suvišnim od njihovog osnivanja smatra i vlasnik gračaničke firme Limorad Vehid Osmanović.

Kako kaže, i sa aspekta privrednika, ali i sa aspekta običnog građanina, sasvim dovoljan nivo su opština i Federacija kad ustroj već mora postojati.

"Ti troškovi su ogromni, radi se sasvim sigurno o stotinama miliona maraka koji odlaze za usluge koje su neefikasne i koje se duplaju. Sve to opterećuje privredu, jer privreda je jedina koja donosi novac", kazao nam je Osmanović.

Kada bi se ukinuli kantoni, kako je kazao vlasnik Limorada, došlo bi i do smanjenja određenih nameta, a neke naknade koje se plaćaju ne bi se zadržavale u kantonu i koristile za troškove administracije, nego bi išle u opštine i sigurno na kraju i do privrednika.

"Najniži nivoi su najviše ugroženi, krenuvši od porodice, preko mjesnih zajednica do opština. Siguran sam da bi novac koji sad ide na administraciju puno bolje bio iskorišten u privredi, a sasvim sigurno bi se tu obrnuo i vratio u društvo", dodao je Osmanović.

Nove vrijednosti

Prema grubim procjenama, godišnje bi se sa ukidanjem kantona moglo uštedjeti više od 400 miliona KM. Uštedjelo bi se na platama i troškovima za 10 premijera, više od stotinu ministra, sekretara, različitih pomoćnika i savjetnika, te na troškovima za njihove telefone, službene vozače, kirije koje kantonalne vlade plaćaju za iznajmljivanje prostorija u kojima borave... Sve u svemu, troškove koji ne kreiraju nikakve nove vrijednosti.

Benefiti od tog novca su, prema mišljenju privrednika, gotovo beskonačni, a kada bi bili uloženi direktno u privredu, kreirali bi dosad nezapamćen broj radnih mjesta.

Inicijativu gradonačelnika Imamovića je među prvima podržao i Sead Džafić, nezavisni načelnik Kalesije i vlasnik metalskog giganta Unis Tok iz Kalesije.

"Silne novce dajemo za kantonalni nivo. Evo, da izbacimo iz računa plate ljudi koji tu rade. Tu su računi za telefone, gorivo, kirije, kancelarijski materijal i još milioni i milioni drugih troškova. Sve zajedno, a postoje procjene, radi se o milijardu maraka godišnje. Kada biste taj novac ubrizgali u privredu, zamislite koliko je to radnih mjesta", naglasio je Džafić.

Taj novac bi preko noći stvorio nove vrijednosti i multiplicirao se velikom brzinom. Ovo je najbolji razlog da se ukinu ovi nepotrebni troškovi, kaže Džafić.

"Privrednik od marke pravi 1,10 KM, ali zavisi kako ko posluje, to može biti i znatno više. Ova administracija samo troši i zbog toga je sve ovo uzaludno. To je rupa u kojoj novac nestaje", dodao je Džafić.