U Banjoj Luci završen naučnostručni skup "Zaštita i zdravlje na radu i zaštita životne sredine"

U Banjoj Luci je od 24. do 26. juna 2009. godine održan naučnostručni skup "Zaštita i zdravlje na radu i zaštita životne sredine", u uspješnoj organizaciji Instituta zaštite, ekologije i informatike, Banja Luka.

Skup je pripremljen uz pokroviteljstvo Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, Fonda za zaštitu životne sredine Republike Srpske i RMS d.o.o., Sremska Mitrovica, Srbija, te medijsko pokroviteljstvo Alternativne televizije iz Banje Luke i magazina Zaštita iz Sarajeva.

Neke od tema koje su obrađene su: značaj prevencije u zaštiti i zdravlju na radu, opasne materije u radnoj sredini, radno mjesto i radna sredina sa povećanim rizikom, procjena rizika na radnom mjestu i radnoj sredini, zaštita vodnih resursa i metode monitoringa, metode rješavanje problema otpada u gradovima, metode praćenja i očuvanja biodiverziteta, savremeni ekološki problemi i održivi razvoj i dr.

Naučno-stručni skup "Zaštita i zdravlje na radu i zaštita životne sredine" okupio je na jednom mjestu veliki broj naučnih i stručnih radnika koji se bave zaštitom i zdravljem na radu i zaštitom životne sredine, s nadom da će njihovi referati ukazati na probleme u ovoj oblasti i doprinijeti smanjenju zagađenosti životne i radne sredine u Republici Srpskoj, a u nekim slučajevima i šire, saopćeno je iz Instituta zaštite, ekologije i informatike Banja Luka.

Skup je prigodnim riječima otvorio mr Predrag Ilić, vd direktora Instituta zaštite, ekologije i informatike, koje pozdrvio prisutne i naglasio da se Institut zaštite, ekologije i informatike, kao naučnoistraživačkki institut, bavi zaštitom životne sredine, zaštitom i zdravljem na radu i zaštitom od požara i eksplozija je postao izrazito značajan faktor iz oblasti djelatnosti zaštite u Republici Srpskoj, a i šire. U posljednje vrijeme je posvetio izuzetnu pažnju kadrovskom jačanju i tehničkom opremanju, te je izvršio nabavku opreme za monitoring radne i životne sredine, kao što je oprema za mjerenje elektromagnetnog zračenja radio i niskih frekvencija, opreme za mjerenje toplotnog zračenja odnosno toplotnog stresa u radnoj sredini, opreme za monitoring hemijskih materija u životnoj i radnoj sredini i dr.

Naglasio je da Institut, kao najznačajnija institucija iz oblasti zaštite u Republici Srpskoj je organizator i suorganizator više naučno-stručnih skupova sa međunarodnim učešćem. Teme ovih skupova su: Zaštita vazduha i zdravlje, Profesionalni rizik i zaštita zdravlja, Savremene tehnologije za održivi razvoj gradova i Ekologija, zdravlje, rad, sport.

Doprinos naučno-stručnog skupa "Zaštita i zdravlje na radu i zaštita životne sredine" je proširenje saznanja o problemu zagađenja životne i radne sredine i mogućnostima primjene novih tehnologija monitoringa u radnoj i životnoj sredini, u cilju afirmacije savremenih tehnologija monitoringa i mogućnost primjene istih u Republici Srpskoj.

Naučno-stručni skup će kroz analizu dosadašnjih domaćih i svjetskih iskustava ukazati na problem zagađenosti životne i radne sredine i potrebu i mogućnosti primjene novih metoda monitoringa u radnoj i životnoj sredini. Upoznavanje sa savremenim tehnologijama monitoringa trebalo bi inicirati brže promjene u pravcu korišćenja novih tehnologija, s krajnjim ciljem poboljšanja monitoringa radne i životne sredine, u cilju zaštite zdravlja radnika i građana.

Sa planiranim temama i učesnicima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu i zaštite životne sredine, skup će ponuditi potrebna domaća i svjetska iskustva u primjeni novih metoda monitoringa radne sredine, vode, vazduha, zemljišta, buke, zračenja, otpada, biodiverziteta, kao i ostalim prisutnim ekološkim rizicima.

Nakon uvodnog obraćanja mr Ilića, prisutnima se obratio Gordan Vukelić, Pomoćnik ministra nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske.

Gospodin Vukelić je istakao da zagađenje životne i radne sredine postaje sve veći problem u dvadesetprvom vijeku zbog visoke koncentracije ljudi i njihovih aktivnosti za koje je potrebno obezbijediti odgovarajući fizički okvir i infrastrukturu. Zagađenje životne i radne sredine ne dovodi samo do ekološke štete, već i do socijalne katastrofe.

Zbog toga je neophodno sagledati postojeći problem degradacije životne i radne sredine i uticaja na zdravlje stanovništva i zbog toga je Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske svesrdno podržalo Naučno-stručni skup "Zaštita i zdravlje na radu i zaštita životne sredine", organizovan od strane Instituta zaštite, ekologije i informatike. Zaštita i poboljšanje opšteg zdravlja i stanja životne i radne sredine je bitno pitanje kojim se bave sve zemlje i njihove vlade. Vlada Republike Srpske, u skladu sa direktivama Evropske unije, donijela je niz zakonskih propisa, kako bi se sačuvao, zaštitio i poboljšao kvalitet životne i radne sredine i doprinijelo zaštiti ljudskog zdravlja.

Rad na prevenciji i sanaciji degradirane životne sredine i zaštite i zdravlja radnika kod nas je zadnjih godina počeo da se ostvaruje sa svom ozbiljnošću. Naglasio je da se danas se ovim problemom bave naučni i stručni kadrovi. Istakao je da će Vlada Republike Srpske i Ministarstvo nauke i tehnologije opremati i jačati institucije, kao što je Institut zaštite, ekologije i informatike, pružati im punu podršku za naučnoistraživački rad i obrazovanje kadrova za obavljanje poslova iz ove oblasti. Stvorićemo uslove za uključivanje u evropske procese stvaranja, priključenju naše zemlje društvu zemalja kojima pripadamo.

Proces približavanja Evropskoj uniji sastoji se od tri ključna elementa: analiza i upoređivanje postojećeg nacionalnog zakonodavstva u oblasti životne sredine sa zakonodavstvom EU da bi se odredio sadašnji stepen usklađenosti sa zakonodavstvom EU; jačanje institucija u oblasti životne sredine i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za istraživanje životne sredine i primjenu novih zakona i propisa kada se obavi harmonizacija zakonodavstva i sistem monitoringa, kontrole i sprovođenja od strane institucija pod vladinom kontrolom da bi se obezbijedilo da se zakoni potpuno i pravilno poštuju.

Prema principima Ujedinjenih nacija, Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Međunarodne organizacije rada (MOR) zaštita i zdravlje na radu shvata se temeljnim pravom čovjeka, jer svaki građanin u svijetu ima pravo na zdrav i bezbjedan rad i na radnu sredinu koja mu omogućava socijalno i ekonomski produktivan život. Zdravlje na radu i zdrava radna sredina spadaju u najvrednije sadržaje svakog pojedinca, svake zajednice i svake zemlje. Zbog navedenog cilj bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu nije samo osiguranje zdravlja radnika i očuvanje dobara, već i pružanje pozitivnog doprinosa produktivnosti, kvalitetu proizvoda, radnoj motivaciji, radnom zadovoljstvu i na taj način, sveukupnom kvalitetu života pojedinca i društva.

Sistem zaštite i zdravlja na radu i zaštite životne sredine podrazumijeva interakciju više različitih činilaca kao što su zakonodavstvo, inspekcija, osiguranje, informisanje, obrazovanje i naučnoistraživački rad. Zaštita i zdravlje na radu i zaštita životne sredine od svojih početaka kontinuirano se nalazi u procesu dinamičkih promjena. Navedene promjene posljedica su stalnih promjena u tehnologiji, u proizvodnji, u oblicima radnih i društvenih odnosa i shvatanja značaja socijalno-ekonomskih posljedica.

Svako društvo koje želi postići napredak putem održivog razvoja mora podsticati jačanje nauke, tehnologija i inovacija u održivom razvoju. Ovaj skup će dati puni doprinos sagledavanju problema zaštite i zdravlja na radu i zaštite životne sredine na našem području u ovom trenutku i pravcima djelovanja vlasti, stručnih i naučnih organizacija na sprečavanju negativnog uticaja na životnu i radnu sredinu i zdravlje stanovništva.

Naglasio je da će naučno-stručni skup kroz analizu dosadašnjih domaćih i svjetskih iskustava iz oblasti zaštite i zdravlja na radu ukazati na potrebu i mogućnosti očuvanja životne i radne sredine i primjene novih metoda monitoringa u radnoj i životnoj sredini i proglasio skup otvorenim.

Na skupu je prezentovano 100 radova iz zemlje i susjednih zemalja (Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Slovenija, Albanija, Mađarska), sa oko 160 eminentnih stručnjaka za oblast zaštite i zdravlja na radu i zaštite životne sredine, što je dovoljan dokaz o neophodnosti organizacije ovakvih skupova.