BiH se priprema za primjenu ATA karnet konvencije: Oprema i eksponati lakše preko granice

Umjetnički i sportski rekviziti, sajamski eksponati, oprema muzičara za gostovanja konačno bi i na granicama u BiH mogli prestati biti tretirani kao roba koja podliježe carinskim procedurama.

Ovo najavljuju iz Sektora za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore BiH nakon što su prije nekoliko mjeseci pokrenute aktivnosti za primjenu takozvane ATA karnet konvencije u našoj zemlji.

Zagrebačka rok grupa "Prljavo kazalište" požalila se ovih dana da u Sarajevo nije mogla dopremiti svoje instrumente za nastup u okviru pratećih programa Sarajevo film festivala zbog toga što BiH nije potpisnica ATA karnet konvencije.

Carinske vlasti BiH zbog nepostojanja ATA karneta ovu opremu tretirale su kao i svaku drugu robu na koju se plaća carina i koja podliježe svim carinskim procedurama.

"Aktivnosti za primjenu ATA karneta ubrzane su u posljednja dva mjeseca. Preduslov za olakšanje privremenog uvoza, odnosno izvoza, uzoraka i opreme jeste ratifikacija takozvane Istambulske konvencije. Formirana je radna grupa, a Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara iskazali su spremnost da ovu konvenciju što brže ratificiraju. Međutim, godišnji odmori su malo odgodili planove", kazao je Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije STKBiH.

Dodao je da je primjena ATA karneta znatno lakša nego TIR karneta, sistema koji olakšava međunarodni prevoz tereta, a na čijem uvođenju naša zemlja takođe radi već nekoliko mjeseci.

"Nakon ratifikacije Spoljnotrgovinska komora BiH će obaviti konsultacije sa Međunarodnim uredom trgovačkih komora sa sjedištem u Parizu, koji upravlja garantnim lancem karneta, kako bi bila ovlaštena za izdavanja carinskih dokumenata. Takođe, treba ispuniti tehničke zahtjeve da bi sistem profunkcionisao", pojasnio je Sinanović.

Meho Bavčić, direktor logističke kompanije "Intereuropa RTC" Sarajevo, kaže da su do sada kamioni ove kompanije mnogo puta zaustavljeni na granicama zbog nepostojanja ATA karneta.

"Imamo hiljadu problema zbog ovoga. Kako bismo omogućili privremeni uvoz, odnosno izvoz, služimo se alternativnim putevima koji su mnogo sporiji, skuplji i prave gubitke i uvoznicima i špediterima i državi", kaže Bavčić.

Alternativni putevi, dodaje, podrazumijevaju korištenje druge dokumentacije umjesto ATA karneta, ali dodaje da je to "duga priča, za čije objašnjavanje treba dosta vremena".

"U logistici je često važno vrijeme, a mi na ovaj način često ne možemo udovoljiti zahtjevima klijenata", kaže Bavčić.

U Udruženju likovnih umjetnika BiH takođe ističu da zbog nepostojanja ATA karneta nailaze na probleme prilikom organizovanja izložbi u inostranstvu i u BiH.

"Imamo velike probleme jer eksponati bivaju zadržani na granici uprkos tome što obezbijedimo potvrde entitetskog Ministarstva kulture i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Godinama se obraćamo vlastima, a posljednji put smo zajedno sa Udruženjem primijenjenih umjetnosti i `Kolegijumom artistikumom` uputili zahtjev Vijeću ministara BiH da se angažuje. Ne znamo zašto ovaj problem nije riješen", kazala je Vera Brigić, sekretar Udruženja.

Zbog nepotpisivanja ugovora o karnetu na mukama su često i privrednici kada sa svojim proizvodima kao uzorcima treba da odu u inostranstvo na sajamske priredbe i slične manifestacije.

ATA karnet je međunarodni carinski dokument koji se koristi za pojednostavljenje privremenog uvoza u stranu zemlju s rokom važenja od godinu.

Ovim dokumentom omogućava se privremeni uvoz određenih kategorija robe u carinsko područje svake zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. Godišnje u svijetu bude izdato oko 200.000 karneta.