V. Kladuša i Karlovac u prekograničnom projektu zaštite i promocije kestena

"Zaštita i promocija kestena" - naziv je prekograničnog projekta, vrijednog gotovo 590.000 eura, koji se provodi na prostoru između Velike Kladuše (BiH) i Karlovca.

Kako je u utorak priopćeno iz karlovačke gradske uprave, od prošlog mjeseca provode ga općine Velika Kladuša, Bužim i Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona iz Bosne i Hercegovine, te s hrvatske strane Općina Vojnić, Grad Karlovac i Centar za šljivu i kesten RH.

Vrijednost projekta financiranog iz Interreg IPA prekograničnog programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014.-2020. je 589.558 eura, od čega se na Karlovac odnosi 211.690 eura, sve s ciljem, kako piše u projektu, da se poveća zaštita i upravljanje rizikom kestenovih šuma u prekograničnom području Hrvatska – BiH kroz zajedničke aktivnosti i promociju, pri čemu je glavni cilj da se zaustavi širenje bolesti kestenove ose šiškarice. Projekt će se provoditi 30 mjeseci. 

Prema riječima Martine Stojkić, više stručne suradnice za EU fondove u karlovačkoj Gradskoj upravi, u rujnu će se održati prva veća aktivnost, okrugli stol, a tijekom srpnja su najprije Općina Velika Kladuša iz BiH kao nositelj projekta i hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU potpisali ugovor o realizaciji projekta, a ovih dana i svi partneri na projektu međusobno.

Osim neophodnih aktivnosti poput izrade GIS baze podataka, procjene zdravstvenog stanja stabala, edukacije, prezentacije problema, projektom je predviđena i sadnja trajnih nasada kestena u Velikoj Kladuši, Bužimu i Vojniću, te revitalizacija aleje kestena u Karlovcu, kao i izrada plana zaštite s procjenom održivog ekološkog i ekonomskog potencijala kestena na cijelom području koji obuhvaća projekt.

"Obuhvaćene su obje vrste kestena, pitomi i divlji, odnosno parkovni i onaj jestivi, koji se koristi u gospodarske svrhe, naročito u BiH," rekla je Hini Stojkić, te pojasnila da se u Hrvatskoj bolest pojavila relativno nedavno, te se u posljednje dvije godine proširila i na BiH te se i dalje brzo širi.

Posljedica je smanjenje prinosa i olakšano širenje drugih bolesti kestena, sve do mogućeg izumiranja staništa. Zato je, istaknula je, potrebno da se istraži i prati bolest u ranoj fazi u BiH i kroz prijenos znanja i iskustava iz Hrvatske pokušaju zaštititi obje vrste kestena.