
01.11.2017 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Oslobođenje
Donja granica za ostvarivanje penzije će biti 15 godina staža osiguranja uz 65 godina života
Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda PIO/MIO detaljno u intervjuu obrazlaže šta donosi najnoviji Prijedlog zakona o PIO FBiH.
Šta za Federalni zavod PIO/MIO predstavljaju rješenja iz najnovijeg prijedloga zakona o PIO?
- Promjene koje u penzijski sistem donosi budući zakon u odnosu na ovaj još važeći su brojne i kvalitativno veoma velike. Mislim da je, i pored toga što se o njima govori u javnom prostoru, korisno da ih nabrojimo, bar one najznačajnije.
Buduće penzije će se izračunavati pomoću bodova, koje će svaki budući penzioner imati, zavisno od toga na koliku su mu se platu obračunavali doprinosi u odnosu na prosjek republike/FBiH.
Donja granica za ostvarivanje penzije će biti 15 godina staža osiguranja uz 65 godina života. Prijevremeno penzionisanje će biti, počev od 2018. sa 60,5 godina života muškarci i 55,5 žene, te 35,5 staža muškarci, a 30,5 žene, uz povećanje sve četiri brojke za pola godine svake sljedeće godine. Udovice će moći koristiti porodičnu penziju sa 50 godina života, s tim da će udovice šehida i poginulih boraca to pravo imati sa 50 godina života,bez obzira na to koliko su godina imale kada su postale udovice. Početna vrijednost boda za 2018. je utvrđena u visini 14 KM.
Vrijednost boda će se svake godine usklađivati sa procentom promjene prosječne plate u FBiH. Sve penzije će se svake godine, 15. aprila, usklađivati sa porastom potrošačkih cijena 50% i porastom BDP-a 50%, s tim da se, za slučaj da su te brojke ispod 100% neće smanjivati penzije. Dio starih penzija će biti vanredno usklađen i to penzije do 31. jula '98. za 10% na iznos po rješenju pomnoženo sa isplatnim koeficijentom, a penzije do 31. decćmbra 2007. isto to za 5%.
Destimulira se raniji odlazak u penziju penalima od 4% za godinu, a stimulira se ostanaku sferi rada sa 1% godišnje i uključivanjem u izračun penzije bodova i preko 40. godine staža. Za isplatu penzija garantuje budžet FBiH, bez obzira na visinu prikupljenih doprinosa, uz prijelaz isplate na trezor u roku do dvije godine...
Uz naprijed istaknute promjene, novi zakon donosi još niz manje značajnih promjena. Kada se pogledaju samo nabrojane promjene, vidi se da su korjenite i da će penzijski sistem biti na bitno drugačijim osnovama. Šta su to dobre, a šta loše strane prijedloga novog zakona po sadašnje i buduće penzionere?
- Zakon se pravi da ispravi greške i devijacije sadašnjeg zakona. Najvažnija promjena, koja je ujedno i društveno najkorisnija je obračun budućih penzija na bodovnom principu, jer će se na taj način utvrđivati, međusobno, apsolutno pravedne visine penzija. Osim toga, niz normi je postavljen da, u dužem roku, stabilizira penzijski sistem, zatim djelimična korekcija starih penzija će ispraviti dio nepravde prema starim penzionerima.
Loše strane po stare penzionere su što nije izvršen preračim svih penzija, što je u suštini i gotovo nemoguće, a za penzijski sistem je loše, odnosno rizično što je početna visina općeg boda postavljena povisoko, što će u dužem roku podići učešće rashoda za penzije u BDP-u.
Jedna od teških devijacija koju je prouzročio još važeći zakon je da su penzije dijela novih penzionera u posljednjih nekoliko godina, koji su uglavnom radili na budžetu i u javnim preduzećima, previsoke i ogroman finansijski teret penzijskom sistemu, frustrirajuće su nepravedne, jer su i po dva puta veće od sadašnjih penzija onih koji su sa istih mjesta otišli u penziju prije desetak godina. Novi zakon je i toj kategoriji budućih penzionera definirao ispravnu i, u odnosu na sveostale buduće penzionere, potpuno pravednu visinu penzije, sa čim oni, poredeći se samo sa kolegama sa nepravedno visokim penzijama, nisu zadovoljni.
Medutim, apsolutno je nerealno očekivati, jer je finansijski neodrži- vo i socijalno frustrirajuće, da penzije budu u nivou zadnjih plata, pa čak i više, što je po sadašnjem zakonu sve veći i veći broj slučajeva.
Koliko će penzionera biti obuhvaćeno obećanim povećanjem penzija od 10 i 5 posto i koliko para za to povećanje mjesečno treba?
-Povećanjem penzija od 10 i 5% bit će obuhvaćeno oko 81.000 penzionera i za to će u narednoj godini trebati dodatnih oko 35 miliona KM.
Koliko je penzionera sa minimalnom penzijom od 326 KM obuhvaćeno obećanim povećanjem od 10 i pet posto, a koliko njih sa na jnižom penzijom ostaje bez ikakvog uvećanja?
-Ova brojka iz prethodnog odgovora se odnosi uglavnom na penzionere koji su do sada primali 326 KM, a precizan broj ne možemo dati dokne obradimo stara rješenja u nova. Bez povećanja će ostati dio penzionera koji imaju penzije i iz drugih država, koji su zbog invalidnosti otišli u penziju sa nekoliko godina staža, pa im se ionako namiruje do 326 KM i slične situacije, uglavnom malog broja godina staža osiguranja.
Svojevremeno ste izjavljivali da je teško održiva i visina opšteg boda Od 13,6, a najnoviji prijedlog je 14. Da li je nova visina boda politički dogovor ili rezultat ekonomskih izračuna?
- Ostajem pri tome da je visoka i vrijednost općeg boda od 13,6 KM, te da ćeona, apogotovo 14 maraka, povećati učešće rashoda za penzije u BDP-u.To prvih godina neće biti finansij ski izraženo, ali će, sa povećanjem broja penzionera po novom zakonu u ukupnom broju, a što će se progresivno dešavati iz godine u godinu, biti izraženije.
Međutim, očito je da predlagač zakona hoće da podigne realnu visinu novih penzija u odnosu na realne tekuće plate i da procjenjuje da će to ekonomija moći izdržati, što je, naravno, legitimna namjera i odluka.
Ukoliko novi zakon bude usvojen i stupi na snagu januarom 2018., kada bi se penzije trebale početi isplaćivati iz budžta FBiH i šta će onda biti posao FZ PIO/MIO?
- Prijelaz na poslovanje FZ MIO/ PIO preko trezora je, prijedlogom novogzakona o PIO, predviđen u roku od dvije godine. Takav sistem je poznat i funkcionira i u nekim drugim državama Evrope i našeg susjedstva, kao što funkcioniraju i sistemi slični našem da nosilac provedbe sistema penzijskog osiguranja funkcionira samostalno. U principu, to je manje bitno, a razlika je u tome da poslovanjem kroz državni trezor Vlada preuzima veću, direktnu odgovonost i veći teret.
U sistemu isplate penzija preko trezora Federalni zavod PI0/MI0 će raditi sve ono što i sada radi, jedino neće davati naloge za isplatu bankama, već trezoru.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.