Kako prepoznati vjerodstojne izvore informacija?
U vremenu poplave medijskih izvora - kada se tradicionalni koncepti plasiranja vijesti zamjenjuju novim medijima i kada "građanin-novinar" postaje glavni izvor aktuelnih vijesti - kome građani da vjeruju?
U vremenu poplave medijskih izvora - kada se tradicionalni koncepti plasiranja vijesti zamjenjuju novim medijima i kada "građanin-novinar" postaje glavni izvor aktuelnih vijesti - kome građani da vjeruju? Kako se u novom ambijentu snalaze mediji? Kakve informacije dobijaju građani? Šta traže mladi i kome vjeruju? Kako obrazovni sistem odgovara na nove zahtjeve? S druge strane, istinsko i profesionalno novinarstvo zahtijeva vrijeme, a uloženi trud i troškovi istraživanja povećavaju cijenu istraživačke priče. Ipak, da li je vrijednost istinskog novinarstva prepoznata ili se ona gubi u poplavi novih vijesti i trendova koji se mjere klikovima? I, u konačnici, da li je brend presudan i kako se on gradi?
Na ova i slična pitanja pokušat će dati odgovor učesnici panel diskusije "Kako prepoznati vjerodstojne izvore informacija" koja je danas počela u Sarajevu u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
Eminentni stručnjaci i urednici će govoriti o svom viđenju fenomena "fake news" i posljedicama tehnološkog napretka na profesionalnost.
Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik CIN-a kazao je da je povod ove panel diskusije 13. godišnjica Centra za istraživačko novinarstvo i umjesto svečanog, odlučili su se na ovakvo obilježavanje jer smatraju da bi bilo dosta korisnije za kolege novinare.
Aladin Abdagić
"Danas ćemo razgovarati o vjerodostojnosti informacija, intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima. Pozvane su kolege novinari iz svih redakcija u Bosni i Hercegovini kako bi jedni od drugih mogli nešto naučiti o tim važnim temama za novinarstvo", dodao je Abdagić.
A gdje je bh. novinarstvo kada je u pitanju vjerodostojnost informacija, Lejla Turčilo, profesorica na FPN Sarajevo mišljenja je da nije problem bh. medija to što kolegice i kolege novinari ne poznaju etičke standarde, čak naprotiv.
"Mislim da smo vrlo često nepravedni prema onima kojih nema tako puno u medijima, ali koji časno i odgovorno rade svoj posao. Ono što mislim i što pokazuje veliki broj istraživanja jeste da takvi novinari velikom broju medija ne trebaju jer oni koštaju mnogo, misle svojom glavom, nisu sredstvo za manipulaciju i u tom smislu žele da i sami budu vjerodostojni kao i medij za koji rade", navodi Turčilo.
Ističe da veliki broj medija profit ostvaruje ne na vjerodostojnosti, već na manipulaciji, igranju emocijama i netačnim ili iskrivljenim informacijama.
"Zato je važno ne podsjećati toliko na etičke standarde nego na to da je njihovo nepoštovanje ustvari isključivanje iz novinarske profesije. Ne možete se zvati ozbiljnim medijem ako ne poštujete te standarde", podcrtava ona.
Radenko Udovičić, direktor Media plan istituta kazao je da su mediji u Bosni i Hercegovini nekada svjesno, a nekada nesvjesno, promotori većinskih ideja kada su u pitanju nacionalne politike.
"Tu ne mislim samo na politike koje propagiraju nacionalne stranke, nego i na građanske stranke iz određenog područja koje imaju određene političke stavove. Ovo sada što se dešava zadnjih dana, dizanje tenzija kroz izjave političara u Bosni i Hercegovini, je samo nastavak nečega što se u punom obimu dešava od 2008. godine", istakao je on.
S.B.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
