Tekstilci očekuju preraspodjelu društvenog kolača u korist realnog sektora

Protekla godina je obilježena kao godina reformi i zakona i nije u pozitivnoj mjeri utjecala na privrednike, a najviše realni sektor.

Aktivnosti Vlade FBiH na provođenju reformske agende su vođene u nepovoljnim uslovima, koji se ogledaju prije svega u nemogućnosti donošenja reformskih zakona u Parlamentu Federacije BiH.

Amir Međić, generalni sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće BiH potvrdio je za portal Akta.ba da je protekla godina trebala biti reformska, međutim to je samo djelimično ostvareno.

"Parlament FBiH je morao daleko više da zasjeda i razmatra zakonska rješenja kako bi istinski došlo do toliko nužnih promjena u svim segmentima društva. Osnovni cilj reformi je bio rasterećenje realnog sektora od silnih nameta, koji su uglavnom neopravdano uvedeni. Fiskalna opterećenja moraju biti manja i pravednija, a parafiskalna znatno manja, ili ukinuta. To su prevelika opterećenja koja guše realni sektor i čine ga nekonkurentnim na globaliziranom tržištu", ističe Međić.

On napominje da takva politika posebno negativno utiče na firme koje su izvozno orjentisane, jer izvoz nije potpomognut od strane države na bilo koji način.

Stoga je, smatra Međić, Zakon o porezu na dobit onemogućio firme da više investiraju u razvoj, opremu, kadrove, a s druge strane poljuljao povjerenje kupaca u sistem što je dovelo do smanjenja stranih investicija.

MOŽE LI DRŽAVA BITI VJETAR U LEĐA

"Izvoz treba biti podržan od strane države u svakom pogledu, jer je to način da se najkvalitetnije poveća BDP. S druge strane, realni sektor zapošljava najviše radnika i ima potencijal za još veća zapošljavanja uz uslov da mu država bude vjetar u leđa u svakom pogledu", naglašava Međić, dodajući da je u sektoru tekstila, kože i obuće veoma izražen negativni uticaj Zakona o porezu na dobit, jer je cijena rada u tom sektoru niska i nema sredstava za investicije, razvoj i povećanje plaća radnika.

"Plaće radnika moraju biti povećane, jer svakim danom ostajemo bez mladih, obrazovanih i kvalitetnih ljudi. Da bi se to desilo mora doći do preraspodjele društvenog kolača u korist realnog sektora. Javni sektor je prevelik i mora se smanjiti na nivo koji je prihvatljiv ekonomskoj snazi društva", kaže on.

Stoga, dodaje, opredjeljenje da je cilj reforme poreznog sistema da se ostvari neutralni efekat na budžet, nema opravdanja, jer to u suštini ne znači ništa za realni sektor.

Nominalno smanjenje stopa za doprinose uz istovremeno proširenje osnovice (topli obrok, prijevoz, regres), za posljedicu ima blago povećanje obaveza za realni sektor.

Cilj je bio rasterećenje realnog sektora, a on se može postići smanjenjem javnog sektora uz povećanje broja zaposlenih u realnom sektoru i svih drugih parametara koji važe u sferi ekonomije.

"Poslodavci su nosioci razvoja i njima je novac najpotrebniji. Nemaju ništa protiv izdvajanja za poreze i doprinose, ali nivo obaveza mora biti realan", naglašava naš sagovornik.

Osvrćući se na usvojen je Zakon  i radu kao jedan od ključnih zakona koji reguliše odnose i prava uposlenih radnika, Međić ističe da je to reformski zakon koji nema većih turbulencija u primjeni u praksi, te da su realnije uređena pitanja iz rada i radnih odnosa što je i bio cilj.

"Smatram da je nužno donijeti Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, koji su među najvažnijim zakonima u sklopu porezne reforme. U pogledu opterećenja, porez na dohodak i doprinosi na plaće, nužno je imati selektivan pristup za različite sektore. Ne mogu svi biti u istom košu, jer nemaju svi iste tržišne uslove", ističe on.

A da je novi Zakon o porezu na dohodak i doprinose destimulisao izvozno orijentisana preduzeća, jer je prethodno zakonsko rješenje oslobađalo izvoznike plaćanja poreze na dobit, potvrđuje i Haris Sejdić, član uprave KOTEKS-a i direktor Danila S-a, koji je i član Odbora grupacije tekstil, odjeća, koža, obuća pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

STIMULACIJA IZVOZA

Prema njegovima riječima, ovaj zakon ne pravi razliku između izvoznika i uvoznika i time zapravo ide na ruku trgovcima.

"Dakle, imamo situaciju da preduzeće koje izvozi, proizvodi, i samim time zapošljava, takvo preduzeće je u istom rangu sa uvoznikom, trgovcem i preduzećem koje ne zapošljava", napominje on, dodajući da je sektor tekstila, kože i obuće uglavnom u lohn poslovima i da su to izvozno orijentisana preduzeća koja zapošljavaju radnike.  

Naglašava da bez stimulacija izvoza bh. preduzeća neće se moći probiti na europskom odnosno svjetskom tržištu. Vlada FBiH i ova zakonska rješenja su takva da ne mogu propraviti privrednu sliku Federacije BiH jer ipak mnoge bh. proizvodno orijentisanje firme zbog ogromnih parafiskalnih nameta, ne mogu ostvariti veliku dobit.

Budući da Zakon sadrži i određena izuzeća i povlaštene osnovice na koji se vrši obračun doprinosa za zaposlenike u niskoakumulativnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i industrija obuće, Sejdić ističe da je ovaj Zakon u odnosu na prethodna zakonska rješenja rigidniji za poslodovace u sektoru tekstila, kože i odjeće.

"Ovo je zapravo korak nazad. Ranija zakonska rješenja još iz vremena Vlade Ahmeta Hadžipašića su imala bolja i povoljnija rješenja za sektor tekstil, odjeća i obuća. Ne treba zaboraviti da ovaj sektor zapošljava veliki broj radnika, da skoro sve što proizvedu odmah izvezu i novac dolazi izvana. Vlada FBiH mora naći načina da rastereti privredu kako bi se na taj način dodatno popravila primanja radnika u realnom sektoru", navodi on.  

Kada je riječ o KOTEKS-u do sada su imali manje od 10 posto prihoda od lohn poslova, te su uglavnom izvozili vlastiti gotov proizvod i na taj način su zaposleni u firmi dobijali veća primanja od drugih.

"Ipak, ovo je jedan teži put koji ne mogu sva preduzeća proći. I za nas je loše rješenje da država nije prepoznala proizvodno i izvozno orijentisane kompanije", zaključuje Sejdić.

S.B.