Koji su kadrovi dovoljni za bh. industriju, kakva je to radna snaga koja zadovoljava potrebe industrije, kakav je kadar menadžerskog karaktera koji je potreban da stavi u funkciju radnu snagu a u ostvarivanju korporativnih ciljeva, te šta to uspješan menadžer treba da zna da radi da bi firma koju vodi bila uspješna – samo su neke od tema sa čijim posljedicama se svakodnevno susreću u poslu mnoge kompanije u BiH.
S ciljem da daju nekoliko smjernica i zaključaka na ovu temu u Tešnju je prošle sedmice u okviru konferencije "Proizvodnja, industrija i tehnologija PIT 2018", održan panel na kojem su diskutovali iskusni menadžeri ovog profila firmi, generalni direktori: Mahmut Galijašević iz Mann Hummela, Said Karalić iz firme Kovan MI Gračanica, Edin Gaštan iz firme Elsta Mosdorfer Bosnia, Zoran Vuković ispred WTMA centra u Banjoj Luci, te Zoran A. Pavlović, ekonomski analitičar i direktor firme Havrex Banja Luka koji su iznijeli niz činjenica na osnovu kojih se mogu učiniti značajni koraci u zadržavanju i bržem razvoju stručne radne snage u BiH.
Panel je moderirala Ermina Salkičević - Dizdarević, direktorica općih i ekonomskih poslova u kompaniji Madi Tešanj i otvorila pitanjem kakva je uloga neformalnog obrazovanja i na koji način kompanije, menadžeri, pojedinci, utiču na kreiranje neformalnih grupa koje će na neformalan način obrazovati kadar za potrebe bh. industrije i tržišta kada su u pitanju kompanije.
Prema njenom mišljenju, odgovornost je prvo na čelnicima kompanija koji trebaju stvarati radnu snagu koja će prema institucijama i kreatorima politike davati pozitivan impuls na koji bi mi dobili odgovor koji će zadovoljiti potrebe bh. kompanija.
Napomenula je da su mnoge kompanije suočene sa odlaskom i migracijom radnom snage, iznoseći podatak da je do oktobra 2017. godine BiH napustilo 151.000 ljudi.
Istraživanja pokazuju da ljudi odlaze zbog egzistencije, ali činjenica je da ne odlaze samo zbog toga, već zbog osjećaja nesigurnosti i da će negdje drugo imati više prilika i biti više cijenjeni.
Kako spriječiti taj odlazak i kako napraviti bolji ambijent i bolje poslovno okruženje - pitanje je s kojima se suočavaju mnogi.
U kontekstu masovnog odlaska bh. stanovništva u Njemačku, govorio je Edin Gaštan, kao čovjek koji je više od 20 godina živio i radio upravo u ovoj zemlji.
"Istina je da Bosanci i Hercegovci dobro kotiraju na tom tržišu. Naši ljudi su dobro integrirani i to je ono što Nijemce privlači. Ali, obećane zemlje nema nigdje. Gdje god da odete, morate se dobro namučiti da zaradite platu, ali se tamo puno brže potroši nego kod nas", navodi Gaštan, dodajući da je iz njegove firme u proteklom periodu otišlo oko 15 ljudi, te da oni nemaju problem sa odlaskom, već sa pronalaskom stručne i kvalifikovane radne snage.
Zoran Pavlović, kao ekonomski analitičar kaže da je najveći problem što fabrike vrlo malo ulažu u mlade ljude.
"Ako dovede djecu preko ljeta da rade i da zarade za godišnji odmor, vi ste ih za sebe povezali i stvorili mogućnost da samo dođu i sami se usmjeravaju u tom pravcu", samo je jedan od savjeta koji je uputio prisutnima.
OBRAZOVANJE STRUČNE RADNE SNAGE
Centar za stručno obrazovanje odraslih WTMA je prepoznato kao mjesto koje se uspješno edukuje kadar potreban tržištu rada i svakodnevno primaju veliki broj poziva od kompanija ( CNC operatera, tapetera, lakirera… itd.)
Kroz ovaj program je do sada prošlo 400 ljudi i od toga je 65 posto ljudi zadržalo ili našlo nova radna mjesta u Bosni i Hercegovini.
"Mi smo svojim primjerom pokazali da model koji razvijamo može funkcionisati bilo gdje u BiH, pa čak i u regiji. Došlo smo do toga da je poenta cijele saradnje umrežavanje", naglasio je Vuković. Ističe da treba obučavati ljude da znaju da rade i da u toj priči trebaju učestvovati svi akteri lokalne zajednice.
"Kad udružimo lokalna preduzeća i lokalnu zajednicu, nevladine organizacije, fakultete i ostale ustanove onda dobijemo kvalitetnu strukturu ljudi koji ozbiljno shvataju obuke i zapošljavanja", poručio je on, dodajući da se svi moraju okupiti oko zajedničkog cilja i zajedničko djelovati.
Said Karalić, direktor Kovan MI je potvrdio ono što već godinama unazad govori, a to je da BiH ne smije biti država jeftine radne snage, već država stručnih ljudi koji moraju da permanentno prate, usvajaju i implementiraju tehničko-tehnološka dostignuća.
"Ključ toga je standard građana BiH u odnosu na standard građana država Evrope. Da bismo se približili tom standardu, već sada moramo da ulažemo u obrazovanje i inovativnost, tehnologiju i modernizaciju proizvodnje jer ne smijemo puno zaostajati za firmama iz EU", naglasio je Karalić.
Dodaje da je BiH država mladih, vrijednih ljudi koje treba usmjeriti u svom cilju i uvjeriti da se od svog rada može lijepo živjeti.
"Moramo u potpunosti učestovati u edukaciji i ulaganju u kvalitetniju radnu snagu", zaključio je Karalić.
Govoreći o tome šta čini listu prioriteta pri odabiru posla, iskustva direktora Kovana su da je to prvenstveno ambijent u koji zaposlenik dolazi. "Osim toga, uposlenici žele doći u kolektiv u koji će steći neka nova znanja, kompentencije i vještite što je na kraju najvažnije", smatra Karalić.
Gaštan dodaje da je jedan od osnovnih parametara koje čovjek bira pri zapošljavanju budućnost napredovanja kompanije, što mnogi stavljaju čak i prije visine primanja.
ULOGA SVAKOG MENADŽERA JE I DA IMA DOBROG NASLJEDNIKA
Mahmut Galijašević, direktor firme Mann + Hummel BA navodi da je ono po čemu su između ostalog poznati je da u korporaciji prepoznaju talente, zbog čega su i osnovali Mann+Hummel akademiju gdje mladi nauče stvari koje nemaju priliku da vide tokom formalnog obrazovanja.
"Mi funkcionišemo kao tim i naš izazov je kako da taj tim integriramo i da svaki od 656 uposlenika razumije koji su ciljevi kompanije, jer samo tako možemo stvarati uslove da ljudi ostaju u BiH i imaju bolje benefite u odnosu na okruženje", istakao je on.
S druge strane, postoje dobre kompanije, a ljudi ipak odlaze i postavlja se pitanje da li ljudi napuštaju menadžere ili kompanije.
Odgovor na to pitanje dao je Zoran Pavlović koji je kazao da ljudi napuštaju kompanije zbog menadžera.
"Ako mladom čovjeku ne date šansu da se dokaže i pokaže, on će tražiti drugu priliku", smatra Vuković.
I direktor Mann+Hummela se slaže da talente treba prepoznati i dati im šansu, a ne da budu u sjeni menadžera.
"Mi smo uspješni, pokazujemo izvrsne poslovne rezultate, jedna smo od boljih Mann+Humelovih kompanija u Evropi, ali mislim da će naš uspjeh biti tek onda kada proizvedemo dovoljno stručnih ljudi koji će nas uspijeti da zamijene", kazao je Galijašević poslavši ključnu poruku sa ovog panela.
S.B.
